Zemaljska ‘pluća’ na izdisaju: Amazonija gubi milijune hektara vegetacije godišnje

Prašuma (Foto: Pexels)

Kako javlja portal Mapbiomas, devastacija prašuma se nastavlja. Opet u ovoj praksi prednjači Brazil koji bilježi veliki porast deforestacije u svojoj zemlji. Spaljeno je 30,8 milijuna hektara vegetacije što je povećanje od nevjerojatnih 79 posto u odnosu na 2023. godinu. Uzroci su slojeviti, ali preko pola štete se svodi na požare u velikoj prašumi Amazoni.

Sve ovo ne ide na čast predsjedniku Luizu Inaciu Luli. Predsjednik je obećao zaustaviti štetne trendove iz mandata bivšeg šefa Bolsonara, ali to mu za sad nije pošlo za rukom. Predsjednik će u studenom biti domaćin klimatske konferencije UN COP30, a tamo će sigurno biti gotova o ovim poraznim statistikama. “Ovo je užasan pokazatelj, jer kada šume jednom izgore, postaju podložnije budućim požarima”, rekla je Ane Alencar iz MapBiomasa.

U Brazilu je situacija ipak drugačija, odnosno kompleksna. Požari su uglavnom planirani. Glavni uzročnici požara su rančeri i farmeri koji krče zemlju za pašnjake i poljoprivredu, što je praksa koja se akutno provodila za vrijeme administracije prošlog brazilskog predsjednika.

Prašuma u zoru (Foto: Pixababy)

Preko 140 tisuća požara prošle godine

Brazilska Amazonija doživjela je najveći broj požara u 17 godina upravo lani, pokazuju vladini podaci objavljeni na samom početku siječnja, nakon što je golema prašuma pretrpjela višemjesečnu dugotrajnu sušu. Prema podacima Nacionalnog instituta za istraživanje svemira, satelitskim snimkama tijekom godine otkriveno je oko 140 tisuća požara.

Znanstvenici upozoravaju da će nastavak krčenja šuma staviti Amazoniju na put da dosegne točku u kojoj će emitirati više ugljika nego što ga apsorbira, ubrzavajući klimatske promjene. Vrijeme curi, a trendovi izgledaju nezaustavljivo. Krajnje je vrijeme da Brazil napravi zaokret, ali on ne može i neće doći bez posljedica po gospodarstvo.

Pitanje je samo postoji li politička volja za pretrpjeti takav kratkotrajni udar za možebitno bolje sutra. Ovo nije samo njihov, ovo je i naš problem jer kisik dišemo svi, a prirodni procesi ne poznaju geografske i političke granice.

I Hrvatskoj prijeti velika opasnost: Zmije i gmazovi su samo ‘vrh sante leda’