Prema novom istraživanju, dosadašnji su modeli podcijenili kako će globalno zatopljenje utjecati na bogatstvo ljudi. Istraživanje otkriva da bi zbog porasta temperature od 4 °C prosječna osoba bila 40 % siromašnija.
Studija australskih znanstvenika pokazuje da bi prosječni globalni BDP po osobi mogao pasti za 16 % čak i ako se zagrijavanje ograniči na 2 °C iznad predindustrijske razine. To je znatno veće smanjenje od ranijih procjena, koje su predviđale pad od samo 1,4 %.
Znanstvenici sada procjenjuju da će globalne temperature porasti za 2,1 °C, čak i ako zemlje ostvare svoje kratkoročne i dugoročne klimatske ciljeve, prenosi Guardian.
Proučavali su moguće učinke na globalne opskrbne lance
Posljednjih godina sve su češće kritike na integrirane procjenske modele (IAM), skup ekonomskih alata koji se koristi za određivanje koliko bi vlade trebale ulagati u smanjenje emisija stakleničkih plinova. Kritičari tvrde da ti modeli ne uzimaju u obzir glavne rizike klimatskih promjena, posebno ekstremne vremenske događaje.
Nova studija, objavljena u časopisu Environmental Research Letters, unaprijedila je jedan od najkorištenijih ekonomskih modela tako da uključuje prognoze klimatskih promjena i učinke ekstremnih vremenskih pojava na globalne opskrbne lance.
Dr. Timothy Neal, glavni autor studije i istraživač na Sveučilištu Novog Južnog Walesa, rekao je da bi globalno zagrijavanje od 4 °C – što mnogi klimatski stručnjaci smatraju katastrofalnim za planet – moglo učiniti prosječnu osobu 40 % siromašnijom. Prethodni modeli, bez ovih poboljšanja, predviđali su smanjenje bogatstva od samo 11 %.
Curi nam vrijeme: Sve je izglednije da ćemo proći točku bez povratka već 2027.godine
‘To je hitan zadatak’
Neal ističe da su raniji ekonomski modeli pogrešno zaključili da bi i visoke razine zagrijavanja imale samo umjeren utjecaj na globalno gospodarstvo, što je imalo duboke posljedice na klimatsku politiku. Prethodni modeli uglavnom su analizirali lokalne vremenske promjene, ali nisu uzimali u obzir kako ekstremni događaji poput suša ili poplava mogu poremetiti globalne opskrbne lance.
“U toplijoj budućnosti možemo očekivati lančane poremećaje opskrbnih lanaca koje će izazvati ekstremni vremenski događaji diljem svijeta,” upozorio je Neal. Profesor Andy Pitman, klimatolog sa Sveučilišta Novog Južnog Walesa i suautor studije, naglasio je da ekstremi, a ne prosječne temperature, imaju najveći utjecaj.
“Preoblikovanje ekonomskih modela kako bi uzeli u obzir ekstremne vremenske pojave i njihov utjecaj na opskrbne lance hitan je zadatak. Tek tada će zemlje moći u potpunosti procijeniti svoje ekonomske ranjivosti i poduzeti očiti korak – smanjenje emisija,” rekao je Pitman.
‘Vjerujem da bi učinci mogli biti još i gori’
Neki ekonomisti tvrde da bi globalno zagrijavanje moglo donijeti koristi hladnijim regijama, poput Kanade, Rusije i sjeverne Europe, ali Neal ističe da globalna povezanost trgovinom znači da će klimatske promjene utjecati na sve zemlje.
Mark Lawrence, profesor na Sveučilištu Adelaide koji istražuje klimatske rizike i bivši financijski stručnjak s iskustvom u Merrill Lynchu i ANZ banci, rekao je da su rezultati ove studije uvjerljivi. “Ako ništa drugo, vjerujem da bi ekonomski učinci klimatskih promjena mogli biti još i gori,” smatra Lawrence.
Dodao je da je jedna od posljedica nesklada između modela i stvarnih klimatskih utjecaja to što su “ekonomske koristi hitnih klimatskih politika također značajno podcijenjene”.
