Mikroplastika postaje sve važnija tema među ekolozima. Tragovi mikroplastike pronađeni su svuda oko nas, a od nedavno se objavljuje i velik broj istraživanja koja pokazuju da se mikroplastika nalazi i u živim bićima, uključujući i ljude.
Osim što izravno ugrožava zdravlje ljudi, mikroplastika predstavlja i problem na globalnoj razini, jer smanjuje sposobnost biljaka da obavljaju fotosintezu, što bi moglo značajno smanjiti poljoprivredne prinose.
Analiza procjenjuje da se između 4 % i 14 % svjetskih prinosa pšenice, riže i kukuruza gubi zbog sveprisutnih čestica mikroplastike. Znanstvenici upozoravaju da bi situacija mogla postati još gora kako sve više mikroplastike ulazi u okoliš, prenosi Guardian.
Dodatnih 400 milijuna ljudi moglo bi gladovati
Oko 700 milijuna ljudi patilo je od gladi 2022. godine, a istraživači procjenjuju da bi zagađenje mikroplastikom moglo povećati broj onih koji su u riziku od gladi za dodatnih 400 milijuna u sljedeća dva desetljeća.
Godišnji gubici usjeva uzrokovani mikroplastikom mogli bi biti usporedivi s onima izazvanima klimatskom krizom posljednjih desetljeća, navode autori studije. Svijet se već suočava s izazovom održive proizvodnje dovoljne količine hrane, osobito s obzirom na to da se očekuje da će globalna populacija do 2058. godine dosegnuti 10 milijardi ljudi.
Inače, mikroplastika nastaje raspadanjem golemih količina otpada odbačenog u okoliš. Ona ometa sposobnost biljaka da koriste sunčevu svjetlost za rast na različite načine – od oštećivanja tla do prenošenja toksičnih kemikalija.
Otpad jučer, danas, sutra – što je rješenje: U Zagrebu veliki skup o smeću
Mikroplastika može otrovati tlo
Mikroplastika je već prisutna u ljudskom tijelu, u koje ulazi hranom i tekućinom. Pronađena je u krvi, mozgu, majčinom mlijeku, posteljicama i koštanoj srži. Iako su učinci na ljudsko zdravlje još uvijek uglavnom nepoznati, povezana je s moždanim udarima i srčanim udarima.
Nova studija, objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, temelji se na više od 3.000 opažanja o utjecaju mikroplastike na biljke iz 157 prethodnih istraživanja.
Prethodna istraživanja pokazala su da mikroplastika može naštetiti biljkama na različite načine. Može blokirati sunčevu svjetlost koja dolazi do listova, oštetiti tlo o kojem biljke ovise te, kada ih biljke apsorbiraju, začepiti kanale za vodu i hranjive tvari, potaknuti nestabilne molekule koje oštećuju stanice i osloboditi otrovne kemikalije, što može smanjiti razinu fotosintetskog pigmenta klorofila.
U Europi je najviše pogođena pšenica
Istraživači procjenjuju da mikroplastika smanjuje fotosintezu kopnenih biljaka za oko 12 %, a fotosintezu morskih algi za oko 7 %. Iz tih podataka izračunali su smanjenje prinosa pšenice, riže i kukuruza te pad proizvodnje ribe i plodova mora.
Najviše je pogođena Azija, gdje su procijenjeni gubici usjeva između 54 i 177 milijuna tona godišnje, što čini polovicu ukupnih globalnih gubitaka. U Europi je najviše pogođena pšenica, dok je u Sjedinjenim Američkim Državama pogođen uzgoj kukuruza. U regijama poput Južne Amerike i Afrike ti se usjevi uzgajaju u manjoj mjeri, ali podaci o onečišćenju mikroplastikom su oskudni.
Istraživanje nije specifično navelo utjecaj mikroplastike na poljoprivredu u Hrvatskoj, no budući da su izračunati smanjeni prinosi u Europi, vjerojatno će se situacija osjetiti i u domaćoj proizvodnji.
Veliko otkriće o vodi šokiralo znanstvenike: Evo što to znači za život na Zemlji
Hrvatska proizvodi dovoljno pšenice
Prema dostupnim podacima, Hrvatska proizvodi više pšenice i kukuruza nego što je potrebno za domaću potrošnju, što znači da je samodostatna u proizvodnji ovih kultura, pa i da se izračunato smanjenje prinosa obistini ne bi došlo do gladi. Godišnja potrošnja pšenice u Hrvatskoj iznosi između 530.000 i 550.000 tona, dok je proizvodnja pšenice u 2023. godini iznosila približno 970.000 tona, što je znatno iznad domaćih potreba.
Međutim problem utjecaja mikroplastike na poljoprivredu treba shvatiti ozbiljno. Države svijeta nisu uspjele postići dogovor o UN-ovom sporazumu za suzbijanje plastičnog onečišćenja u prosincu, ali će pregovori biti nastavljeni u kolovozu.
Profesor Richard Thompson sa Sveučilišta u Plymouthu rekao je da ovo istraživanje dodatno naglašava potrebu za hitnim djelovanjem. “Iako će se predviđanja vjerojatno poboljšavati kako se budu prikupljali novi podaci, jasno je da moramo krenuti prema rješenjima. Ključno je da sporazum obuhvati i problem zagađenja mikroplastikom”, zaključio je Thompson.
