Indeks kakvoće zraka, mjerenje koje bismo najradije smjestili u kategoriju nebitnoga u Hrvatskoj, svake godine odnosi brojne živote. Procjenjuje se da u Hrvatskoj godišnje oko 3500 ljudi umre preuranjenom smrću zbog onečišćenja zraka lebdećim česticama. Najviše su na udaru građani koji žive u kontinentalnom dijelu zemlje.
U Europi je situacija također problematična. Tamo godišnje život gubi njih 300 000. Kako kaže Aljoša Duplić iz DHMZ-a, preko 90 posto Europljana koji žive u gradovima izloženo je koncentracijama lebdećih čestica koje su iznad razine definirane u smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije. Kada govorimo o Hrvatskoj, rekorderi su poznati. Zagreb, Slavonski Brod, Sisak i Kutina.
Sve ovo je rezultat brojnih čimbenika i faktora, ali neki su svakako više “krivi” za stanje u kojem se nalazimo. Vozni park nam je prosječno star preko 10 godina, na ulicama je sve više vozila, a dizel nikada nije do kraja izašao iz mode. Sve su to parametri koji ne pomažu Zagrebu u zimskim mjesecima. Kako tvrde stručnjaci, treba pojačati korištenje javnog prijevoza i što je više moguće smanjiti broj vozila na cestama.
Ministarstvo pokrenulo program
Na kraju dana, po ovom pitanju nažalost ne ovisimo sami o sebi. Hrvatska je zbog geografskog položaja u nepovoljnijoj poziciji od nekih drugih država zbog izloženosti prekograničnom onečišćenju lebdećim česticama jer u okruženju imamo veći broj država koje imaju značajna onečišćenja iz industrije i prije svega proizvodnje električne energije u termoelektranama na ugljen.
Istaknimo još da se nedavno javilo i Ministarstvo zaštite okoliša i Fond za zaštitu okoliša. Ove godine su pokrenuli program za poboljšanje kvalitete zraka vrijedan više od 220 milijuna eura. Riječ je o dvogodišnjem akcijskom planu financiranja mjera za smanjenje onečišćenja zraka te ublažavanja klimatskih promjena odnosno smanjenja emisija stakleničkih plinova.
Financirat će se projekti za vozila s nultim emisijama za one koji rade veliku kilometražu, poput taksi službi ili dostavnih vozila, u iznosu od 90 milijuna eura, pri čemu će 45 milijuna eura biti bespovratno, a preostalo kroz povoljne zajmove. Zrak u Zagrebu je povremeno veliki problem, mjerenja na web stranici IQair nas redovito smješta među najzagađenije u cijelom svijetu.
Otpad kojeg se ne možemo riješiti: Jadransko dno ga je prepuno, u akciju idu i roboti
