Zagrepčanin se vratio iz Norveške, opisao kako ljudi tamo žive: ‘Nemojte krivo shvatiti’

Detalj s Lofota (Foto: Branko Nađ)

Poznati zagrebački astrofotograf Branko Nađ posjetio je Lofote i donio nam svoje iskustvo s tog zanimljivog putovanja koje prenosimo u ovom članku.

Norveško otočje Lofoti predstavljaju jedno od najveličanstvenijih mjesta na svijetu, gdje se divlja priroda, tradicionalan način života i ekološka osviještenost stapaju u harmoničnu cjelinu. Ovaj arhipelag smješten iznad Arktičkog kruga oduzima dah svojim dramatičnim krajolicima, bogatom morskom florom i faunom te kulturom koja duboko poštuje prirodu.

Nebrojeni fjordovi, planine koje se odražavaju u njima kao u savršenim ogledalima te ribarska mjestašca s prepoznatljivim crvenim kućicama učinili su Lofote jednim od najfotogeničnijih mjesta na Zemlji. Osim planinskih vrhova poput Reinebringena i Svolværgeitea, Lofoti su poznati i po spektakularnim fenomenima poput ponoćnog sunca ljeti i veličanstvene polarne svjetlosti zimi.

I baš sam se krajem zime, odnosno potkraj veljače, uputio na taj daleki sjever sa željom da očima, dušom i dakako fotoaparatom ulovim i ovjekovječim sve te fantastične lokacije i nebeske pojave koje sam dotad viđao samo po društvenim mrežama.

Ljepote norveške prirode noću (Foto: Branko Nađ)

Najatraktivnije lokacije

Lofoti nude brojne atrakcije koje privlače posjetitelje iz cijelog svijeta. Ponajprije, tu su Reine i Hamnøy, dva slikovita ribarska sela za koja se priča da su bila inspiracija za naselje iz planetarno popularnog crtića Frozen (Snježno kraljevstvo). Nusfjord je jedno od najbolje očuvanih ribarskih sela u Norveškoj, gdje se može osjetiti autentičan način života otočana. Brojne su plaže koje svaka na svoj način privlači poglede i, ako vam nije do gužvanja s tisućama kineskih fototurista na prve tri spomenute lokacije, onda svakako posjetite plaže gdje ih nema toliko. Jer na popularne Instagram spotove dolaze kombijima, bude ih previše i onda se po sat vremena ne miču s fotolokacije koju su došli zauzeti.

Plaže koje bih preporučio – plaža Gimsoy, s krasnom fotogeničnom bijelom crkvicom te plaža Eggum, s ostacima kamene utvrde. Nažalost, nije riječ o vikinškoj ostavštini, nego o ostacima njemačke radarske postaje iz Drugog svjetskog rata, no bez obzira na to, lokacija je divna, posebno kada zalazi sunce. A za lov na svitanja i zalaske sunca možda je najljepša plaža Skagsanden, na putu prema ranije spomenutom Reineu, koju je Knjaz u svom dokuserijalu uvrstio među najljepša sela svijeta. Haukland je rajska pješčana plaža s tirkiznim morem, savršena za šetnje i opuštanje, a Kvalvika skrivena plaža do koje vodi planinarska staza, nudi nezaboravne prizore i mirnoću netaknute prirode.

Treba svakako posjetiti i Lofotr Viking Museum, povijesni muzej u Borgu, gdje se može doživjeti vikinška prošlost putem interaktivnih aktivnosti. Muzej je nastao na mjestu gdje je zaista pronađeno vikinško naselje, a ako dođete u proljetno-ljetno-jesenskim mjesecima, na obližnjem jezeru možete se provozati replikom vikinškog broda. Svaka od ovih lokacija nudi jedinstveni spoj prirodne ljepote, kulturne baštine i prilika za aktivni odmor.

Scenarij kao iz filma katastrofe: Priroda bi zbog ovoga mogla odumrijeti


Suživot s prirodom

Stanovnici Lofota žive u skladu s prirodom već stoljećima. Ribarstvo je tradicionalna grana gospodarstva i duboko je ukorijenjeno u kulturu ovih otoka. Riblje sušare i crvene ribarske kućice na obali svjedoče o dugoj povijesti lova na bakalar, koji se suši na otvorenom i izvozi diljem svijeta. Osim ribarstva, otočani se sve više okreću održivom turizmu i ekološkim inicijativama kako bi zaštitili svoje prirodne ljepote. Upravo su Lofoti regija koja se aktivno bori za očuvanje okoliša.

Turizam se ovdje razvija na održiv način, uz stroge regulacije kako bi se spriječilo prekomjerno iskorištavanje prirodnih resursa. Mnogi lokalni poduzetnici promoviraju ekološke prakse, od smanjenja plastičnog otpada do upotrebe obnovljivih izvora energije.

Jedan od ključnih aspekata ekološkog načina života na Lofotima je odgovorno planinarenje i kampiranje. Posjetitelji se potiču da ne ostavljaju otpad i poštuju divlje životinje te osjetljive ekosustave. Također, sve je popularniji koncept sporog turizma, koji naglašava autentično iskustvo prirode, lokalne zajednice i smanjenje ugljičnog otiska.

Danju do izražaja dolaze živopisne kućice (Foto: Branko Nađ)

Energetska učinkovitost

Lofoti su poznati po primjeni naprednih energetskih rješenja koja smanjuju potrošnju fosilnih goriva i osiguravaju dugoročnu održivost regije. Mnoge kuće, hoteli i ribarske kolibe upotrebljavaju solarnu i vjetroelektričnu energiju, dok lokalne vlasti ulažu u projekte energetske učinkovitosti. Električni brodovi i vozila postaju sve prisutniji, a turisti se potiču na upotrebu ekološki prihvatljivih prijevoznih sredstava. Zahvaljujući ovim naporima, Lofoti predstavljaju uzoran model za regije koje teže održivom razvoju i zaštiti prirodnih resursa.

Ono što sam primijetio je da se ne zamaraju previše s napadalim snijegom. Nemojte krivo shvatiti, glavna cesta po otočju je očišćena, no nemojte očekivati isto za parkinge shopping centara, pa čak ni nogostupe po gradovima i selima. Preko puta mog apartmana u Svolvearu nalazila se osnovna škola – vanjsko rukometno igralište bilo je potpuno zaleđeno.

Drugi dan djeca su slobodno trčala po tom ledu, neki su se penjali na okolna stabla, padali u blato i rastopljeni snijeg – bez ikakve drame, bez nerviranja i vike učiteljica koje su pazile na njih. Uglavnom, Norvežani žive s prirodom i ne ljute se na nju zbog padalina koje život znače. Mogli bismo se u tom aspektu ugledati na njih.

Srne na Laništu raznježile Zagrepčane: ‘Jadne životinje, nije ni čudno’

Broj turista godišnje

Lofoti su sve popularnija destinacija među ljubiteljima prirode i avanturističkog turizma. Svake godine ih posjeti oko 1,3 milijuna turista, a brojka raste zahvaljujući društvenim mrežama i globalnom interesu za jedinstvene prirodne pejzaže. Ovaj rast donosi ekonomske koristi, ali i izazove u očuvanju osjetljivih ekosustava, zbog čega se aktivno promoviraju mjere održivog turizma. Ipak, nisu svi turisti kakvi se poželjeti mogu. Neki imaju običaj stati nasred ceste, prepune nepreglednih zavoja, da bi snimili selfie ili neki drugi pejzažni biser.

Time ugrožavaju i svoj i druge živote, pa sam u jednome restoranu od konobara saznao da je neki kamiondžija gotovo naletio na njih. Srećom, stao je na vrijeme, ali je pofotkao registraciju automobila, policija ih je brzo pronašla i dobili su 24 sata da napuste Norvešku te veliku novčanu kaznu. Uz zabranu povratka od pet godina. Dakle, Lofoti nisu samo destinacija nego i inspiracija za suživot s prirodom i odgovorno putovanje. Oni su podsjetnik na ljepotu netaknute divljine i važnost njezina očuvanja za buduće generacije.

Ako tražite mjesto gdje se priroda i kultura prepliću u savršenoj harmoniji, Lofoti su idealno odredište za vas. Ne vjerujte u predrasude da su Skandinavci uvijek namrgođeni i asocijalni jer sam u dva tjedna boravka na Lofotima sretao samo opuštene, uljuđene i tople ljude. Svi će ti stati na pješačkom prelazu, svi se drže ograničenja brzine, nitko ti ne blenda, ne trubi niti maše šakom ako sporije voziš. Čudesna zemlja, s još čudesnijim ljudima.

Crvene kućice dolaze do izražaja usred zimske bjeline (Foto: Branko Nađ)
Norveška (Foto: Branko Nađ)