Zagrepčanin kod nasipa snimio prizor koji bi mnogima ulio strah u kosti: ‘Bilo ih je cijelom dužinom uz Savu’

Savski nasip (Foto: Ivana Nobilo / CROPIX)

Nedavno smo pisali o Zagrepčaninu koji je u blizini Vrapča naišao na poskoka dugog sedamdesetak centimetara. Fotografirao ga je, a zatim pustio na miru, a susret je prošao bez problema. Iako je poskok opasna zmija koje se treba kloniti u širokom luku, većina zmije koje žive na području Zagreba posve su bezopasne.

Jedan Zagrepčanin koji se bavi fotografijom nedavno je objavio fotografije sa Savskog nasipa, a otkrio nam je da ondje uz rijeku bila nekolicina zmija koje su iskoristile priliku za sunčanje.

Zmija je bilo cijelom dužinom uz rijeku Savu jer tuda često prolazim s fotoaparatom u lovu na ptice, više njih kod toplane na betonskim stijenama! Nije ih bilo teško vidjeti jer su neke bile zaista debele i dulje od metra i čim se približiš pobjegnu! Koliko sam vidio to je zmija ribarica i za ljude je totalno bezopasna! Uglavnom su se sunčale na kamenu ili u travi na rubovima!”, napisao nam je.

Važna su karika u hranidbenom lancu

Ribarice mnogi zamjenjuju s riđovkama zbog sličnog izgleda – imaju tamne pjege na leđima i zašiljenu glavu. Te pjege mogu biti različitih veličina, spojene u crte ili potpuno izostati. Boja im varira od sivkaste i smećkaste do žućkaste ili zelenkaste. Obično dosežu dužinu oko 80 cm, ali mogu narasti i preko metra.

Ponašaju se slično bjelouškama, ali ribarice redovito rone. U vodi su vrlo spretne, mogu roniti i do dva sata, loveći sitne ribe i ponekad vodozemce. Plijen love iz zasjede ili mu se tiho približe pa iznenada napadnu, a često ga gutaju na sigurnom mjestu. I same su često plijen, osobito pticama. U obrani ispuštaju neugodan miris, a ponekad se prave mrtve, piše Priroda Hrvatske.

Ribarice i slične bezopasne zmije imaju važnu ulogu u ekosustavu rijeka i bara. Lovljenjem riba i vodozemaca pomažu u održavanju ravnoteže među vrstama u okolišu i time sprječavaju prekomjerno razmnožavanje pojedinih vrsta koje bi mogle ugroziti druge organizme. I same su plijen mnogim pticama, sisavcima i drugim grabežljivcima. Tako su važna karika u hranidbenom lancu jer omogućuju prijenos energije kroz ekosustav. Love uglavnom slabe, bolesne ili ozlijeđene jedinke, čime neizravno doprinose zdravlju populacija svog plijena. Jako je važno ne ubijati zmije jer su one vađan faktor za održiv ekosustav.

Noću se na Medvednici događaju nezamislive stvari: Djelatnica Parka nam otkriva čestu pojavu