U modernom društvu buka je postala neizbježan dio svakodnevice, ali kad prijeđe granicu prihvatljivog, pretvara se u ozbiljnu prijetnju zdravlju. Prema podacima Europske agencije za okoliš (EEA), oko petine stanovnika Europske unije noću je izloženo razinama buke višim od preporučenih vrijednosti, što narušava san i opće zdravstveno stanje.
Buka se definira kao neželjeni zvuk koji narušava kvalitetu života. Više od 100 milijuna Europljana svakodnevno je izloženo prometnoj buci od 55 decibela ili više, a gotovo 80 milijuna buci noću iznad 50 decibela. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da dugotrajna izloženost takvim razinama može uzrokovati stres, nesanicu i kardiovaskularne bolesti.
Glavni izvori buke su promet, industrija, gradilišta i noćni život. Cestovni promet ostaje najveći generator buke u europskim gradovima, dok dodatni problem u turističkim središtima stvaraju noćni klubovi i glasna glazba.
Ozbiljne posljedice
Iako se buka često doživljava tek kao neugodna smetnja, znanstvenici upozoravaju da dugotrajna izloženost može imati ozbiljne posljedice na zdravlje. Stalni zvukovi prometa, zabave i ostaloga remete san, povećavaju stres i dugoročno utječu na srce i krvni tlak.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, osobe koje su noću izložene buci višoj od 50 decibela češće pate od nesanice, povišenog krvnog tlaka i srčanih tegoba. Buka potiče i povišenu razinu kortizola (hormona stresa), što dugoročno može dovesti do tjeskobe i depresivnih stanja. Kod djece je uočeno da stalna buka negativno utječe na pažnju, pamćenje i školski uspjeh.
Europska agencija za okoliš upozorava da su najveći europski gradovi, poput Londona, Pariza, Berlina i Madrida, najpogođeniji prekomjernom bukom. Gusto naseljena i industrijska područja bilježe najviše vrijednosti, dok su ruralne regije donekle zaštićene, ali i dalje trpe uz glavne prometne koridore.
U Hrvatskoj je problem najizraženiji u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, gdje su glavni izvori buke cestovni promet, industrija i noćni život. Obalni gradovi poput Dubrovnika, Zadra i Pule tijekom turističke sezone suočavaju se s dodatnim opterećenjem zbog velikog broja posjetitelja i pojačane aktivnosti u noćnim satima.
Utjecaj na životinje
Buka ne pogađa samo ljude, već i životinjski svijet. Produžena izloženost buci može poremetiti komunikaciju, orijentaciju i prirodno ponašanje mnogih vrsta, posebno ptica, sisavaca i morskih organizama. Pretjerana buka otežava životinjama pronalaženje hrane, prepoznavanje opasnosti i razmnožavanje. Ptice koje žive u gradskim sredinama često mijenjaju obrasce pjevanja kako bi nadglasale promet, što može utjecati na njihov društveni život i teritorijalne odnose.
U morskim ekosustavima buka koju proizvode brodovi, podmorske bušotine i druge ljudske aktivnosti posebno ugrožava kitove i dupine, koji se u potpunosti oslanjaju na zvučne valove za komunikaciju i navigaciju. Intenzivni zvukovi mogu uzrokovati dezorijentaciju, stres, a ponekad i smrt zbog sudara s brodovima ili gubitka sposobnosti kretanja.
Ni domaće životinje nisu pošteđene – psi i mačke često pokazuju znakove stresa tijekom vatrometa ili u prometnim gužvama, dok kod stoke buka može dovesti do smanjenog apetita i pada proizvodnje mlijeka.
Dok Zagreb još spava, ovi ljudi su na ulicama: Otkrili su nam svoje najveće brige i probleme
Utjecaj na biljni svijet
Iako biljke nemaju osjetilo sluha, buka može značajno utjecati na njihov razvoj i ekosustave u kojima rastu. Njezin učinak najčešće je posredan, kroz utjecaj na oprašivače i raspršivače sjemena. Pčele, leptiri i ptice koje obavljaju ključne funkcije u životnom ciklusu biljaka mogu biti udaljeni bukom, što smanjuje uspješnost razmnožavanja biljnih vrsta.
Studije pokazuju da buka može dovesti do migracije životinjskih vrsta i time poremetiti ravnotežu ekosustava. Primjerice, ako buka otjera ptice koje se hrane insektima, broj štetnika može porasti i time oštetiti bilje. Također, istraživanja upućuju na to da vibracije izazvane bukom mogu utjecati na fiziološke procese u biljkama, primjerice na rad puči, što je ključno za fotosintezu i razmjenu plinova.
Osim toga, zvučne vibracije mogu utjecati na organizme u tlu, poput bakterija i gljiva, a promjene u njihovim zajednicama dugoročno se odražavaju na plodnost tla i zdravlje biljaka.
Inovativna rješenja
Stručnjaci predviđaju da će regulacija buke postati sve važniji dio urbanističkog planiranja i javnih politika. Tehnološki razvoj nudi inovacije poput „pametnih“ prozora s naprednom izolacijom te tiših prometnih sredstava.
Iako buka nikada neće biti u potpunosti uklonjena, kombinacija strožih propisa, modernih tehnologija i veće svijesti građana može znatno poboljšati kvalitetu života.
Europska unija i nacionalne vlasti ulažu sve više napora u suzbijanje ovog problema. Među najvažnijim mjerama ističu se postavljanje zvučnih barijera uz autoceste i željezničke pruge, poticanje korištenja električnih vozila i javnog prijevoza, regulacija radnog vremena noćnih objekata, ograničenja brzine u gusto naseljenim područjima, poticaji za tiše gume i vozila, urbanistička rješenja koja uključuju više zelenih površina i parkova kao prirodnih „tampona“.
Tko upravlja javnim prostorom: Sukob interesa između građana, Grada i investitora
Kućna buka
No, mnogima najgora vrsta buke je upravo ona u njihovim domovima, a koja dolazi od susjeda. Primjetno je to posebno kod ljudi koji žive u zgradama u suživotu s glasnim susjedima. S jedne strane, često se radi o susjedima koji nemaju obzira prema drugima pa partijaju do kasno u noć, no sve su češći slučajevi u kojima buku stvaraju stariji sugrađani koji jednostavno ne čuju dobro pa im je televizor navečer iza 22 sata i dalje maksimalno pojačan, a da oni pritom jednostavno zaspu i zaborave ga smanjiti ili ugasiti.
Psiholozi s kojima smo razgovarali kažu kako je važno imati mir u svojem domu radi općeg zdravlja, ali, naravno, treba imati i razumijevanja prema starijim sugrađanima koji nisu zlonamjerni već jednostavno nisu u stanju drukčije se ponašati.
“Za život u zgradama potrebna je ogromna količina tolerancije prema susjedima jer inače taj suživot vodi u stres, a to nikako nije dobro za naše zdravlje”, tvrdi naša sugovornica. A da je tako, pokazuje i činjenica kako nam se tijekom neželjene buke aktiviraju hormoni stresa, raste nam krvni tlak, a to sve utječe na čitav niz povezanih bolesti koje mogu znatno ugroziti naše zdravlje.
Problemi Zagrepčana
Na portalu Zagreb.info često pišemo upravo o problemima s bukom koje nam prijavljuju naši sugrađani. Velik dio njih žali se i na buku od petardi i ostalih pirotehničkih sredstava koja remete život i zdravlje njihovih kućnih ljubimaca. Upravo je zato nova zagrebačka vlast, koja je došla nakon vladavine Milana Bandića, ukinula novogodišnji vatromet, a na razini cijele države postoje jasna pravila kada se pirotehnika smije koristiti.
Što se tiče grada Zagreba, u tijeku je i zamjena tramvajske pruge diljem grada kako bi tramvajski promet bio tiši i kako bi se škripanje tramvaja tijekom vožnje svelo na minimum. Najavljena je i obnova gradske autobusne flote ZET-a, i to električnim autobusima, tako da će se smanjiti i buka koja je trenutno nesnosna kada je u pitanju start ZET-ovih autobusa. Nemali broj građana, ispred čijih se zgrada nalazi ZET-ova stanica, žali nam se na buku koju proizvode upravo ti autobusi.
Kritika dolazi i od strane stanara iz centra grada, konkretno iz Masarykove ulice, koji, nakon što su se riješili buke koju su stvarali taksisti, koji su se tamo parkirali, sada trpe drugu vrstu buke, a to je onu uličnih svirača koji su se “naselili” u pješačkoj zoni. To pokazuje kako je jednostavno nemoguće svima udovoljiti i što god da Grad poduzme, uvijek će biti nezadovoljnih građana jer je Zagreb velik grad s brojnim stanovnicima pa kad se buka eliminira u jednom dijelu grada, pojavit će se negdje drugdje i slično.
Zagrepčanka Gordana o ‘gradskim vrtovima’: ‘Sve je počelo s ukidanjem ‘divljih vrtova’ u Travnom’
Razni oblici buke
Koliko je problem buke prisutan, pokazuje i činjenica kako su se građani organizirali u udrugu Želim miran život još 2011. godine. “Želim miran život” je neprofitna udruga građana za zaštitu okoliša od zvučnog onečišćenja. Temeljni su ciljevi udruge zaštita okoliša i prirode, te promicanje održivog razvoja Republike Hrvatske.
Posebna pozornost i djelovanje udruge je usmjereno na zaštitu okoliša od zvučnog onečišćenja i općenito problema buke. Ciljevi udruge su i poticanje i jačanje uloge javnosti u ostvarivanju ustavnog prava na zdrav okoliš, te ostvarivanje objektivnih i stručnih uvida u problem zaštite okoliša.
Na internetskoj stranici ove udruge postoji i obrazac putem kojeg građani mogu prijaviti svoj problem, a također i vidjeti s kojim se sve problemima suočavaju njihovi sugrađani pa u slučaju da misle kako su sami „ludi“ jer im smeta neki oblik buke, jasno mogu vidjeti da nisu jedini i da je normalno da im tako nešto smeta. Tako se može vidjeti da su građani prijavljivali susjedsku buku, buku crkvenih zvona, kao i buku prometa, kafića, zvučne signalizacije te ostale oblike buke.
Izvori buke
I za kraj ovog članka, u kojem bismo mogli, kad je buka u pitanju, pisati još dugo i naširoko, te kao primjere navoditi razne gradske situacije, ukratno ćemo definirati kako je buka okoliša svaki neželjeni ili štetni zvuk koji potječe od ljudske aktivnosti. Glavni izvori buke u gradovima su promet, manifestacije, industrija, gradilišta, ugostiteljski objekti i susjedstvo.
Prometna buka najčešći je i najznačajniji izvor buke. Uzrokuju je cestovni, željeznički, tramvajski i zračni promet, a posebno cestovni zbog velikog broja vozila. Gradovi iznad 100.000 stanovnika moraju izrađivati strateške karte buke i akcijske planove za njezino smanjenje. Mjere uključuju smanjenje prometa, ograničenje brzine, upotrebu tiših kolnika i poticanje javnog i električnog prijevoza.
‘Gradovi spužve’ su budućnost: Zagreb je jedan od njih, stručnjak objasnio o čemu se radi
Buka manifestacija nastaje tijekom javnih događanja. Grad Zagreb propisao je dopuštene razine buke i obveze organizatora, a nadzor provodi komunalno redarstvo. Industrijska buka potječe iz pogona i postrojenja. Smanjuje se izborom tiših tehnologija, izolacijom i ograničenjem rada bučne opreme. Buka ugostiteljskih objekata obuhvaća glazbu i buku posjetitelja. Regulirana je Zakonom o zaštiti od buke i Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti, a nadzor provodi sanitarna inspekcija.
Buka gradilišta česta je u stambenim zonama. Dopuštena razina je 65 dB(A) danju i navečer, s mogućim kratkotrajnim prekoračenjem, dok su noćni radovi strogo ograničeni. Buka iz susjedstva odnosi se na buku uzrokovanu ljudskim aktivnostima u stanovima (glazba, uređaji, zabave). Uređena je Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira, a nadzor provodi policija.
Pravilnik o zaštiti od buke
Dopuštene razine buke u različitim zonama i vremenskim periodima regulirane su Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke s obzirom na vrstu izvora buke, vrijeme i mjesto nastanka (NN 143/2021).
Prema ovom pravilniku, najviše dopuštene ocjenske razine buke (LAeq) u otvorenom prostoru su sljedeće:
Zona zaštićenih tihih područja (npr. nacionalni parkovi, parkovi prirode): 50 dB(A) tijekom dana, 45 dB(A) tijekom večeri i 40 dB(A) tijekom noći.
Zona namijenjena stalnom stanovanju i/ili boravku: 55 dB(A) tijekom dana, 55 dB(A) tijekom večeri i 40 dB(A) tijekom noći.
Mješovite zone: 60 dB(A) tijekom dana, 55 dB(A) tijekom večeri i 50 dB(A) tijekom noći.
Poslovne i trgovačke zone: 65 dB(A) tijekom dana, 60 dB(A) tijekom večeri i 55 dB(A) tijekom noći.
Industrijske i prometne zone: 80 dB(A) tijekom dana, 80 dB(A) tijekom večeri i 80 dB(A) tijekom noći.
Za gradilišta, dopuštene razine buke ovise o vremenskom periodu:
Dan (7–19 h): 65 dB(A).
Večer (19–23 h): 65 dB(A).
Noć (23–7 h): 50–55 dB(A), ovisno o specifičnostima gradilišta.
Također, Pravilnik o zaštiti od buke u ugostiteljskim objektima propisuje da buka u zatvorenom prostoru tih objekata ne smije prelaziti 65 dB(A)
Ovaj članak objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.
