Kvaliteta zraka u Zagrebu posljednjih godina postaje sve veći javnozdravstveni problem. Povremeni izvještaji pokazuju kako razina štetnih čestica u zraku, poput PM10 i PM2.5, često premašuje dopuštene granice, osobito tijekom zimskih mjeseci. Ovaj problem dodatno se pogoršava zbog kombinacije faktora poput grijanja na kruta goriva, intenzivnog prometa te nepovoljnih meteoroloških uvjeta.
Posljedice lošeg zraka osjećaju se na zdravlju građana. Dugotrajno izlaganje zagađenju može izazvati respiratorne i kardiovaskularne probleme, pogoršati astmu i druge kronične bolesti te čak skratiti životni vijek. Najosjetljivije skupine su djeca, starije osobe i osobe s već postojećim zdravstvenim problemima.
Simptomi variraju od osobe do osobe, no zahvaćeni su dišni putevi te se to prezentira kao suhi nadražajni kašalj kod zdravih ljudi, a još intenzivnije kod kroničnih bolesnika, kaže prim. dr. Saša Srića, internist i pulmolog te voditelj Odjela opće interne KBC Zagreb. „Stanje može biti praćeno otežanim disanjem, pa čak i osjećajem „sviranja“ u prsima ili bronhospazma, suzenjem očiju te kod kroničnih sinusitisa i glavoboljama“, kaže naš sugovornik.
Izbjegavanje izlaska na otvoreno ujutro i navečer
Treba izbjegavati, koliko je god moguće, izlaske na otvorene prostore u vršnim satima, odnosno u ranim jutarnjim ili večernjim satima. Savjet je, kaže doktor Srića, da kronični pacijenti uzmu svoju terapiju te da je nikako ne izbjegavaju. To se posebno odnosi na pacijente s kroničnim plućnim bolestima, poput astme, KOPB, karcinomom pluća, ali i kardiovaskularni pacijenti, odnosno oni koji imaju od ranije poznate srčane smetnje.
„Ovakav zrak može potaknuti procese u stjenkama krvnih žila. Sitne čestice PM2,5 prodiru i u krvotok i time kod suženih krvnih žila mogu izazvati dodatno sužavanje i samim time isprovocirati akutni infarkt miokarda. Samim time mogu dovesti i do povećanje arterijskog tlaka, što je okidač za bilo kakva akutna zbivanja“, upozorava doktor Srića.
Jedno od rješenja za izlazak na otvoreno je i nošenje maski. Kako kaže naš sugovornik idealne bi bile FFP2 koje dosta štite, dok obične kirurške maske manje štite i one ne mogu zaštiti od PM 2,5 čestica. One mogu smanjiti broj čestica koje ulaze u dišne puteve, tako da i one mogu pomoći i imaju svoj učinak. „Bilo bi dobro da se prate izvješća Državnog hidrometeorološkog zavoda o stanju zagađenja zraka. Nikada nisam prije pratio stanje zagađenja zraka, ali smo očito došli u takva vremena da će nam to ući u dnevni raspored kod buđenja“, kaže doktor Srića.
Došli smo do apsurda da savjetujemo ostanak u kući
Zimi, jedan od glavnih uzročnika onečišćenja zraka su i emisije iz kućnih ložišta. Mnogi građani i dalje koriste drva ili ugljen za grijanje, što doprinosi značajnom ispuštanju štetnih tvari u atmosferu. Osim toga, automobili i ostala cestovna vozila uvelike doprinose emisijama dušikovih oksida i lebdećih čestica. U kombinaciji s maglom i slabim strujanjem zraka, onečišćenje se često zadržava u nizinama, stvarajući zloglasni smog.
Pročišćivači zraka mogu pomoći i oni imaju efekt smanjenja potencijalnih respiratornih simptoma, no problem nije u samim kućanstvima. „Došli smo do apsurda da našim sugrađanima sugeriramo da više borave u kući. Problem je kada se izađe van, tu se teško možemo zaštiti, pogotovo kronični pacijenti osim uzimanjem svoje terapije plus terapije koju naši plućni pacijenti uzimaju po potrebi kako bi dodatno zaštitili svoje dišne puteve. Kod kroničara i kod ljudi koji nemaju nikakve simptome sada je veća mogućnost razvijanja akutnog bronhitisa, a sada je i vrijeme pojačane učestalosti respiratornih infekcija pa zagađenje zraka može biti okidač za razvoj i manifestaciju samog infekta. Same PM čestice potiču oksidativni stres i upalni proces, pa i kod zdravih ljudi može izazvati akutnu upalu“, pojašnjava doktor Srića.
Ako osjetite nedostatak zraka, odnosno ako se on manifestira u manjem naporu, pa čak i u mirovanju kod boravka na otvorenom prostoru, to je glavna indikacija za posjet liječniku ili odlazak na hitnu, savjetuje naš sugovornik. Isto tako trebate otići liječniku ako osjetite bronhospazam ili „sviranje“ u plućima, zatim bol ili stezanje u prsima, to pak može upućivati na akutna koronarna zbivanja u smislu prijetećeg infarkta, kaže doktor Srića.
