U Gradu Zagrebu su jasni kada se radi o budućnosti javnog prijevoza. Naime, fokus je na održivoj mobilnosti i to se ponavlja i pokazuje iz dana u dan. “U kontekstu ekološke, odnosno okolišne održivosti javni gradski prijevoz u Zagrebu jest održiv. Naime, podsjećamo da je ZET u posljednjih nekoliko godina počeo intenzivno modernizirati svoj autobusni vozni park na način da je tijekom 2022. i 2023. godine nabavljeno 65 novih dizelskih autobusa EURO 6 norme, koji su značajno manji zagađivači okoliša u odnosu na starije autobuse te je istovremeno iz uporabe uklonjen jednak broj starih dizel autobusa niskih euro normi.
Također, ZET je u postupku nabave 70-ak novih električnih autobusa koji imaju nultu emisiju ispušnih plinova te se do 2030. godine planira gotovo polovicu voznog parka zamijeniti s vozilima koja zadovoljavaju najstrože europske ekološke standarde, a plan je da do 2035. godine cijeli vozni park bude elektrificiran.
Istovremeno, u tijeku je isporuka 20 novih niskopodnih tramvaja te je do sada isporučena polovica, a do kraja godine će biti svi isporučeni. Tijekom iduće godine nastavlja se isporuka dodatnih 20 novih tramvaja, a uskoro se planira pokrenuti nabavu i 40 „dugih“ tramvajskih vozila. Sve su to koraci koji značajno utječu na ekološku održivost ZET-a”, kazuju nam iz Grada.
‘Gradovi spužve’ su budućnost: Zagreb je jedan od njih, stručnjak objasnio o čemu se radi
EU fondovi
Kao benefite ovih ulaganja, u Gradu očekuju povećanje kvalitete usluge javnog gradskog prijevoza što za krajnji cilj ima poticanje građana da za svakodnevno putovanje gradom sve više koriste javni gradski prijevoz.
“Ukoliko govorimo o financijskoj održivosti, ZET je prepoznao potencijal EU fondova te se sva velika ulaganja u modernizaciju voznog parka planiraju financirati iz EU fondova i to najviše kroz Nacionalni plan oporavaka i otpornosti 2021 – 2026 i Program konkurentnosti i kohezija 2021.-2027.
Električni autobusi su jedna od ključnih sastavnica održivog javnog prijevoza i održivog razvoja gradova. Upravo zbog operativnih ekoloških prednosti vozila na električni u odnosu na vozila na dizelski pogon, ZET je pristupio uvođenju električnih autobusa u sustav javnog gradskog prijevoza. Kao i ostali prijevoznici u drugim europskim i svjetskim metropolama, ZET je uvidio prednosti nove tehnologije u smislu nulte stope emisije ispušnih plinova, smanjenja buke i smanjenja troškova održavanja”, odgovorili su iz ZET-a na naš upit o tome kako rade na održivosti javnog prijevoza.
Zagrepčanka Gordana o ‘gradskim vrtovima’: ‘Sve je počelo s ukidanjem ‘divljih vrtova’ u Travnom’
Sve popularniji Bajs
No, osim tramvaja i autobusa, u Zagrebu je zaživio i popularni Bajs. “U Zagrebu je sada dostupno 2.000 bicikala na 168 lokacija, a u narednim danima bit će aktivirane i preostale stanice, čime će se zaokružiti planirana mreža od 180 stanica u cijelom gradu. Od pokretanja projekta, Bajs je izazvao veliki interes građana. U nešto više od dva mjeseca ostvareno je 100.000 najmova, registriralo se više od 34.300 korisnika koji su ostvarili više od 2,3 milijuna minuta vožnje. Najveći broj vožnji, njih 81%, je do pola sata, a prosječna duljina vožnje je 2,3 kilometra.
Širenjem mreže na 180 lokacija i 2000 bicikala Zagreb ulazi u novu fazu razvoja održive mobilnosti, u kojoj bicikl postaje svakodnevno prijevozno sredstvo. Bajs povezuje kvartove, fakultete, tržnice, škole, sportske ustanove i javni prijevoz u jedinstvenu mrežu kretanja gradom čineći bicikl dostupan svima, od centra do rubnih dijelova grada.
Sustav je zamišljen kao nadopuna javnom prijevozu i svakodnevnim potrebama građana, uz jednostavnu upotrebu putem aplikacije i mogućnost kratkih, fleksibilnih vožnji. Tijekom prve godine korištenja, sustav će se pratiti i analizirati s mogućnošću proširenja za dodatnih 1.000 bicikala”, rekli su nam iz Grada Zagreba.
Mnogi Zagrepčani su nam u razgovoru rekli kako im je Bajs višekratno jeftiniji od javnog prijevoza pa su posebno skloni toj opciji gradske vožnje.
Tko upravlja javnim prostorom: Sukob interesa između građana, Grada i investitora
Tržište struje
No, vratimo se na javni prijevoz u smislu održivosti vožnje autobusima. Zanimalo nas je, kad se radi o električnim autobusima, kako se isti pune te proizvodi li Grad Zagreb sam električnu energiju za svoja vozila.
“Ono što grad radi u Podsusedu je punionica koja će biti prikopčana na mrežu HEP-a. Novac iz EU fonda koji je namijenjen za izgradnju punionica na žalost ne priznaje izgradnju solarne elektrane i baterija velikog kapaciteta uz njih, a u Gradu Zagrebu, bez obzira na velike riječi o “održivosti i zelenoj nabavi”, očigledno nije bilo svijesti da se vlastitim novcima to izgradi. Održivost je, što se tiče RH, još daleka tema. Ono što se u svijetu radi je da se iznad parkirališta na kojem se pune autobusi na nadstrešice montiraju solarne elektrane koje onda pune baterije iz kojih se onda pune autobusi.
Zašto? Zato jer ne možete imati direktno punjenje, nego punite baterije u solarnim elektranama kad ima sunca i onda time kasnije u optimalno vrijeme punite autobuse. Isto tako baterije velikog kapaciteta dobro služe i u situaciji kada u mreži ima viška jeftine struje da se ona po nižoj cijeni akumulira i onda smanji ukupni trošak energije za pogon javnog prijevoza. Tržište struje na taj način u RH ne funkcionira na žalost i još će dosta vremena proteći dok to ne pokupimo kao dobre prakse od zemalja koje su daleko otišle u održivosti javnog prijevoza”, pojasnio nam je Anđelko Rukelj, sručnjak za javnu nabavu koji se bavi temom održivosti javnog prijevoza u Hrvatskoj.
Dok Zagreb još spava, ovi ljudi su na ulicama: Otkrili su nam svoje najveće brige i probleme
Razne opcije održivosti
Profesor Goran Krajačić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu rekao nam je kako su električni autobusi već odavno u primjeni. “Ako samo pogledate broj znanstvenih radova o održivosti takvog prijevoza možete vidjeti da se radi o temi koja je postala jedna od značajnih”, kazuje prof. Krajačić.
“Nadalje, Grad Zagreb vjerojatno sada kasni 5-8 godina s uvođenjem električnih autobusa, a transport je jedan od značajnijih zagađivača u urbanim sredinama. Samim izgaranjem fosilnih goriva u vozilima s motorima s unutarnjim sagorijevanjem uzrokuje se nekoliko bitnih zagađenja”, naglašava profesor te navodi lebdeće čestice (PM2.5 i PM10), dušikove okside (NOx), ugljikov monoksid (CO) i hlapive organske spojeve. Posebno su opasne PM2.5 čestice koje su dovoljno male da prodru duboko u pluća i uđu u krvotok. A glavni izvori takvog onečišćenja u gradovima su dizelski motori.
“Ovo su zagađivači koji nisu izravno ispušteni, već nastaju kemijskim reakcijama primarnih polutanata u atmosferi – prizemni ozon (O₃) i fotokemijski smog. Ovo nije isti ozon koji nas štiti visoko u atmosferi. Prizemni ozon nastaje kada NOx i VOC reagiraju pod utjecajem sunčeve svjetlosti. To je glavni sastojak “ljetnog smoga” koji vidimo kao smećkastu izmaglicu iznad gradova. Ozon je jak oksidans koji oštećuje plućno tkivo.
Lokalna proizvodnja energije
Morate znati da Hrvatska proizvodi električnu energiju čišću po emisijama CO2 od prosjeka EU-a tako da punjenje električnih vozila značajno pridonosi i smanjenju tih emisija, a u budućnosti to će biti još i čišće. U Zagrebu se električna energija trenutno proizvodi u dvije termoelektrane na prirodni plin koje rade kao visokoučinkovita kogeneracijska postrojenja te u Zagrebu ima instaliranih PV (fotonaponskih panela) po krovovima zgrada, kuća i drugih objekata.
Vi ste u pravu kad kažete da bi se trebalo više lokalno proizvoditi čiste električne energije i s njome puniti električna vozila, to bi umanjilo potrebe za prijenosom i gubicima, a omogućilo bi bolju integraciju no u Hrvatskoj se postavlja dosta barijera kod organizacije energetskih zajednica koje bi omogućile takav način proizvodnje i potrošnje, nadamo se da će to biti brzo moguće.
Za održivi prijevoz ima puno mogućnosti. Sam prelazak na električna vozila, iako pozitivno utječe na smanjenje zagađenja, neće riješiti gužve, to treba rješavati na druge načine npr. park and ride sustavima te boljom organizacijom javnog prijevoza.
Plovnost Save
Zagreb ima tramvaje i željeznicu što može dati prednost. Metro sustav koji prebacuje najviše putnika vjerojatno nije još isplativ zbog terena i veličine grada, no moglo bi se možda dodatno iskoristiti rijeku Savu za osiguranje plovnosti to jest da se električnim brodovima organizira prijevoz između kvartova gdje je to moguće.
U Zagrebu je bilo planirano nekoliko hidroelektrana, one bi isto mogle proizvoditi zelenu energiju i poslužiti kao mostovi za različite vrste prijevoza. Biciklističkim prijevozom se vjerojatno mogu smanjiti gužve u centru, a Bajs inicijativa je dobar pokazatelj, na tom tragu mogu se iznajmljivati i električna vozila u car sharing sustavu.
Tema je široka, ali rješenja postoje u mnogim gradovima pa bi trebalo odabrati neku optimalnu kombinaciju s obzirom na položaj grada, njegovu sadašnju izgrađenost i buduću urbanizaciju”, zaključuje prof. Krajačić.
Ovaj članak objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.
‘Nevidljivi’ Zagrepčani: Održivo ili elitistički, pitanje je sad
