Nedavno smo pisali o Trešnjevci i izgradnji u Trakošćanskoj ulici. Tamošnji stanovnici se bune, na mjestu obiteljske kuće trebala bi niknuti višekatnica, a s njom doseliti još veći broj ljudi u ulicu. To nije izoliran slučaj, dapače. Cijeli Zagreb je jedno veliko gradilište, postalo je popularno za reći, pogotovo ljeti.
Premda se Zagreb širi, priroda i njena staništa sve su manja. Novo istraživanje britanskih znanstvenika pokazalo je da urbane sredine bilježe i do 43 posto manje vrsta oprašivača u usporedbi s u manje izgrađenim područjima.
Oni nestaju jer posla jednostavno nema. Leptiri, pčele, ose i ostali jednostavno nemaju što oprašiti. Oni prenose pelud s cvijeta na cvijet omogućujući biljkama razmnožavanje i stvaranje plodova. Stručnjaci procjenjuju da su kukci oprašivači ključni za razmnožavanje čak do 90 posto divljih cvjetnica širom svijeta te za mnoge uzgajane poljoprivredne vrste.
Gradske sredine ugrožavaju oprašivače
Istraživači iz Sheffielda su došli do zabrinjavajućih rezultata. Na gradskim zelenim oazama koje okružuje gusta urbana izgradnja zabilježili su znatno manji broj vrsta oprašivača nego na onima u zelenijoj okolici – u prosjeku do 43 posto manje vrsta, ali i brojnosti kukaca.
Autori ističu da je time potvrđeno kako gradske sredine ugrožavaju čitav niz oprašivača. Do sada se u javnosti mahom govorilo o padu brojnosti pčela, no ova studija skreće pozornost i na druge, često zanemarene oprašivače poput leptira-moljaca i muha lebdjelica.
Sve ovo vrijedi i za ostatak svijeta, ne samo spomenutu Englesku, pogotovo ako govorimo o površinama koje se ubrzano urbaniziraju. Tako ubrzanim tempom nestaju životinjice poput noćnih leptira i raznih kukaca, sve zbog manjka zelenih površina u središitima gradova.
Zajedno osjećaju uzroke urbanizacije
Kako planeta funkcionira po principu ‘spojenih posuda’, posljedice su već vidljive, a uskoro ćemo dobiti i stvarne nestašice, sve zbog manjka zelenih površina. Ako oprašivači nastave nestajati, ugrožena je i naša prehrambena budućnost. Svjetska poljoprivreda uvelike ovisi o prirodnom oprašivanju.
Već danas neke zajednice osjećaju te efekte, u Kini su primorani ručno oprašivati voćke jer drugačije neće doći do potrebnog oprašivanja. Situacija nije bezizlazna. Rješenje su divlje livade, a tu su i zaštite za kukce poput prirodnih ‘hotela’ u parkovima koji služe za zbrinjavanje i održavanje njihovih staništa.
Zanimljivo, na portalu Zelena Hrvatska su imali i poruku za Hrvate. “Izrazito važna lekcija koju hrvatski gradovi izrazito teško usvajaju: ne treba kositi gradske livade nakon svake kiše. Uz pametno planiranje, gradovi mogu pružiti staništa mnogim vrstama i postati utočišta bioraznolikosti, umjesto ekološke pustoši”, naveli su.
Objasnili pravi razlog zašto se planinari pozdravljaju: ‘Vrijedi više nego što mislite’
