U najnovijoj epizodi emisije “Otvoreno” na Hrvatskoj televiziji (HTV), rasprava je bila usmjerena na sve izraženije klimatske promjene i njihove posljedice, koje postaju sve teže predvidljive i sve češće izazivaju ekstreme u vremenskim uvjetima.
Gosti emisije, među kojima su bili Krešimir Kuk, seizmolog s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Goran Mazija, voditelj Geotehničkog katastra grada Zagreba, dr. sc. Ivan Güttler, glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), i dr. sc. Natalija Dunić, znanstvenica iz Laboratorija za fiziku mora Instituta za oceanografiju i ribarstvo, dijelili su svoja znanja i iskustva o trenutnim klimatskim izazovima.
Posebna pozornost tijekom rasprave bila je usmjerena na nedavno nevrijeme u Slavonskom Brodu, koje je, prema riječima dr. Güttlera, primjer učestalijih vremenskih ekstrema uslijed globalnog zagrijavanja. Rekao je i kako ulazimo u dio godine kada će ovakvi događaji postati učestaliji.
Stalna dežurstva
Güttler je objasnio kako su konvektivne oborine koje prate hladne fronte sve češće i intenzivnije, što dovodi do većeg angažmana civilne zaštite i potrebe za stalnim dežurstvom meteoroloških službi.
Dr. Güttler je također istaknuo kako je posljednjih 12 mjeseci zabilježena iznadprosječna toplina, s rekordno visokim temperaturama u veljači i ožujku, te naglim padom temperatura u drugoj polovici travnja. Ova dinamika temperature jasan je pokazatelj globalnih promjena koje uzrokuje akumulacija stakleničkih plinova u atmosferi.
“U veljači i ožujku temperature su bile neobično visoke, a travanj je bio zanimljiv jer je prva polovica bila izrazito topla, čak su se i rušili rekordi u dijelovima Hrvatske. No, druga polovica mjeseca donijela je nagli pad temperature. Kada razmatramo globalno zagrijavanje, primjećujemo više procesa, a 2023. godina se istaknula kao najtoplija do sada.
U Tihom oceanu pojavio se fenomen koji je dodatno povećao globalnu temperaturu, uz već postojeće globalno zagrijavanje. Važno je naglasiti da iako možda većina ljudi smatra dosadnima stalna obavješćivanja o rušenju rekorda, klima se zaista mijenja. Imamo veći broj ekstremnih događaja jer imamo više energije i vodene pare u atmosferi, što znači da su neki događaji sada jači za 20 do 30 posto, čak i oni koji bi se dogodili i bez klimatskih promjena”, pojasnio je Güttler.
S druge strane, Goran Mazija je govorio o problemima s klizištima, posebno istaknuvši situaciju na Pantovčaku, gdje su oborine dovele do aktivacije klizišta. Mazija je naglasio kako su ovakvi događaji sve učestaliji i kako je potrebna stalna pripravnost i prilagodba infrastrukture.
Opasni plinovi tamo gdje ih ne očekujemo: Jedan od njih je i u vašem hladnjaku
Temperature mora
Natalija Dunić naglasila je porast temperature i razine mora, što direktno utječe na promjene u salinitetu i procesima u dubljim slojevima mora. Posljednjih pet godina bilježimo rekordne temperature u morima, što je indikator ozbiljnih promjena u morskim ekosustavima.
Diskusija je zaključena naglaskom na važnost djelovanja u smjeru ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe, koristeći dostupna tehnološka rješenja i međunarodnu suradnju u borbi protiv jednog od najvećih izazova modernog doba.
Potrebno je razvijati svijest o važnosti očuvanja okoliša i implementirati strategije koje će minimalizirati negativne posljedice koje klimatske promjene nose sa sobom.
