Plastika, nekoć revolucionarni izum, danas nepoželjni materijal za koji se ubrzano traži održiva alternativa. Dok se to ne dogodi, u iščekivanju smo rezultata najnovijih istraživanja koje su pokušale dokučiti jesu li i kako su male plastične čestice štetne za naše tijelo.
Kako prenosi portal Zelena Hrvatska, prema onome što do sada znamo, situacija je sve samo ne dobra. Već je ranije utvrđeno prisustvo mikročestica plastike u krvi, plućima, jetri, pa čak i posteljicama i majčinom mlijeku. Nova istraživanja nadovezuju se na to, identificirajući mikroplastiku i u organima koji su do nedavno smatrani zaštićenima, poput mozga, srca i reproduktivnog sustava.
Posebno zabrinjava činjenica da su mozgovi osoba koje su bolovale od demencije sadržavali još veću koncentraciju mikroplastike nego mozgovi onih bez neurološke dijagnoze. Znanstvenici su utvrdili da većina ovih čestica u mozgu pripada polietilenu, plastici široko korištenoj u ambalaži hrane.
Plastika je posvuda
Trenutno ne postoje jednoznačni dokazi koji izravno povezuju pojedine bolesti ljudi s mikroplastičnim česticama u našim tijelima. Međutim, sve više istraživanja ukazuje da su zdravstven rizici ne samo mogući, nego sve vjerojatniji. Dakle, postoje indirektne poveznice, ali ne i izravni dokazi uzročnosti.
Sa sigurnošću znamo da se mikroplastika nalazi u ljudskom tijelu: pronađena je u krvi, plućima, posteljici, jetri, slezeni, bubrezima, crijevima, a nedavno i u mozgu, srcu i testisima. Sigurno znamo da naš organizam ne može učinkovito eliminirati sve te čestice. One koje ne pročistimo, ostanu u nama i nakupljaju se u tkivima.
Prisutnost mikroplastike u mozgu povezuje se s višim rizikom od demencije, ali nije dokazano da je izravno uzrokuje. Isto vrijedi i za mikroplastiku u testisima, kao i smanjenje plodnosti. Iako je npr. mikroplastika pronađena u svim analiziranim ljudskim testisima, nije potvrđeno da direktno smanjuje broj spermija ili utječe na hormonalni sustav.
Nije bajno ni u Hrvatskoj
Hrvati nemaju razloga za zadovoljstvo. Pretpostavlja se da je izloženost mikroplastici u Hrvatskoj slična kao i drugdje u Europi, s obzirom na slične obrasce potrošnje, prehrane i okoliša.
Primjerice, u europskim okvirima prosječna osoba godišnje pojede, popije ili udahne desetke tisuća čestica mikroplastike. Nema razloga očekivati da bi stanovnici Hrvatske bitno odstupali od tih vrijednosti.
Na Velebitu snimili zvijer u šetnji šumom: ‘Ima ih još živih’
