Važna poruka s konferencije: ‘Ako uspijemo dekarbonizirati toplane onda smo dekarbonizirali i zgrade’

Četvrti panel (Foto: Motus media)

Energetska obnova zgrada u fokusu je Europe. Postići cilj klimatski neutralnog kontinenta bit će izazovno. Svaka članica mora dati obol, pa tako i Hrvatska. Konferencija “CO2 do 55” propagira načine i modele smanjenja potrošnje energije i emisija CO2, korištenje obnovljivih izvora energije te korake k zelenomu i održivomu u zgradarstvu (privatnom, javnom, komercijalnom). Konferenciju možete pogledati u priloženom videu.

Na konferenciji “CO2 do 55 – ZELENI PLAN ZA HRVATSKU” govorilo se o smjernicama države, spremnosti građevinskog sektora, mogućnostima (su)financiranja te stavovima i rješenjima struke. Cilj konferencije bio je osvijestiti i stručnu i širu javnost o potrebama i mogućnostima dekarbonizacije te kako će se “europska” pravila provoditi u Hrvatskoj.

Veleposlanik Kraljevina Belgije u RH, Willian De Baets, obratio se prisutnima pozdravnim govorom na početku konferencije.

“Dekarbonizacija – Hrvatska kasni, ali kasni i EU”, tema je o kojoj je govorila Hélène Sibileau, viša savjetnica za politiku, Buildings Performance Institute Europe (BPIE).

Veleposlanik Kraljevina Belgije u RH, Willian De Baets (Foto: Motus media)

Dvije udruge održale su predavanja na temu “Dvije direktive – Nova energetska karta Europe”. Anđelka Toto Ormuž, Hrvatska udruga proizvođača toplinsko fasadnih sustava (HUPFAS) i Anamari Majdandžić, Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) govorile su u njihovo ime.

“Prošli tjedan je Europski parlament usvojio tu Direktivu. Očekuje se da će stupiti na snagu sredinom 2026. godine. Ova Direktiva spominje zgrade s nultom emisijom – zgrade koje ne troše energiju ili jako malo troše energiju i zgrade koje nemaju emisije iz fosilnih goriva ili ih imaju malo. Ova Direktiva nalaže državama uvođenje putovnica za zgrade koja pokazuje što zgrada sve mora napraviti do 2050. godine. Energetski certifikati se neće harmonizirati na razini EU-a. Očekujemo da je zgrada certificirana u Francuskoj kao D da je i u Hrvatskoj D, ali to ipak nije tako. Najviše su se koplja lomila oko MEPS-ova. Države moraju izraditi svoje ciljeve do 2033. godine. Kroz MEPS-ove će se osigurati da se 16 posto najlošijih zgrada obnovi do 2030. godine. Što se tiče stambenih zgrada države moraju osigurati da od 2020. godine se prosječna potrošnja zgrada smanji za 1.6 posto svake godine. Bitno je da 55 posto ušteda energije s emora postići obnovom 43 posto zgrada s najlošijim svojstvima iz nacionalnog fonda. Mi koji se zalažemo za svobuhvatnu obnovu važna nam je kvaliteta unutarnjeg okoliša. Solarna inicijativa, zahvaljujući njoj naše zgrade će se pretvoriti u male elektrane. Do 2030. na krovovima europskih zgrada proizvodit će energiju koja je ekvivalent 400 nuklearki”, rekla je Anđelka Toto Ormuž, Hrvatska udruga proizvođača toplinsko fasadnih sustava (HUPFAS).

“Sve što trebamo iz Direktive prenijeti u zakonodavstvo krenuli smo prenositi. Direktiva se puno oslanja na rješavanje energetskog siromaštva. Ne čudi me jer se ona pojavila 2023. godine nakon što je počeo rat Ukrajine i Rusije, kriza posvuda. Jedna od novih fraza vezanih uz energetsko siromaštvo 2023. je uveden – suprotstavljeni interesi. Iako u Hrvatskoj stoji da smo 90 posto u vlasništvu nekretnina, a 10 posto u najmu, ispada da ipak nije tako. Kod nas je zanimljiv pojam skriveno podstanarstvo – npr. otac je vlasnik kuće, a sin nije, otac ne bi išao u obnovu kuće, a sin bi… Renovikcija – kad se pokreće obnova onda raste cijena rente, ljudi se iseljavaju iz stanova jer ne mogu plaćati rentu”, rekla je Anamari Majdandžić, Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR).

Anđelka Toto Ormuž, Hrvatska udruga proizvođača toplinsko fasadnih sustava (HUPFAS) (Foto: Motus media)

Nova pravila igre

Tema prve panel rasprave bila je “Nova pravila igre za obnovu postojećih zgrada – što je MEPS?”, a panelisti su Irena Križ Šelendić, ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zoran Veršić, predsjednik Klastera za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu – nZEB i prodekan za poslovanje na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Velimir Šegon, zamjenik ravnatelja Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) te Goran Dolenec, direktor Kansai Helios Croatia i predstavnik HUPFAS-a. Moderatorica je Anđelka Toto Ormuž, Hrvatska udruga proizvođača toplinsko fasadnih sustava (HUPFAS) i ROCKWOOL Adriatic.

“Programe koji su postojeći ćemo revidirati u planove sukladno Direktivi. Energetsko siromaštvo – još nemamo definiciju u Hrvatskoj. Netko tko nije siromašan u socijalnom smislu može biti energetski siromašan. Energetsko siromaštvo je širi pojam”, rekla je Irena Križ Šelendić.

“Kad pogledate brojeve strukovnih zanimanja, na prste jedne ruke možemo nabrojati školovane radnike koje izlaze iz tih škola. Mislim da je tu velik problem”, rekao je Zoran Veršić. Dodaje kako na fakultetima imaju kolege koji studentima pružaju interdisciplinarni pristup. “I studenti se okupljaju oko neke teme udruga za promicanje energetske učinkovitosti, sami se organiziraju jer su svjesni da je interdisciplinarnost neophodna da bi se napravila energetski učinkovita zgrada”.

Konferencija, prvi panel (Foto: Motus media)

“Treba razlikovati dva pojma – energetska obnova zgrade i energetska ušteda. Sama energetska obnova zgrada nije dovoljna. Važno je ponašanje korisnika. Misle da ako je zgrada obnovljena da mogu raditi što žele. Dio rješenja je obrazovanje korisnika. Bilo kojim sustavom se mora upravljati”, rekao je Velimir Šegon, zamjenik ravnatelja Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA). “Ako smanjimo prosječnu temperaturu zgrade za 2 stupnja smanjili smo za 10 posto potrošnju bez da smo išta obnovili”, kaže Šegon. “Grad Zagreb je pokrenuo pilot projekt usluga mjerenja i dostave podataka i na temelju toga će se plaćati, to je model koji se treba replicirati na širu Hrvatsku”, kaže Šegon.

“HUPFA je uputio pismo europarlamentarcima oko ovih direktiva. Imamo problem s radnom snagom kako u Hrvatskoj tako i u Europi. Donošenje ovih direktiva potaknut će nova ulaganja pa i u obrazovni sustav jer će nam trebati stručnjaka da iznesu dekarbonizaciju na svojim leđima”, kaže Goran Dolenec, direktor Kansai Helios Croatia i predstavnik HUPFAS-a. “Važno je obrazovanje, ali najviše se nauči kroz praksu. Mi stalno unaprjeđujemo znanje naših djelatnika. Jasno je da postoji nedostatak niskokvalificirane radne snage. Bit će teško u obnovi zadržati kvalitetu radova”, kaže Dolenec.

Prezentaciju “Primjer dobre prakse – Belgija” održao je Fabian Scuvie, viši industrijski stručnjak za greentech sektore u AWEX-u: agenciji za vanjsku trgovinu i ulaganja za Valoniju (južni dio Belgije).

Fabian Scuvie (Foto: Motus media)

Dekarbonizacija

Na panel raspravi “0 CO2 – Dekarbonizacija javnih zgrada” sudjelovali su Miroslav Antolčić, ravnatelj, Srednja strukovna škola Velika Gorica, Alen Višnjić, direktor, Međimurska energetska agencija (MENEA) i Judita Cuculić Župa, viša ekonomska savjetnica, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj. Moderatorica je Ivana Belić, voditeljica strateških komunikacija REGEA-e.

“Svaka obnova podiže kvalitetu života i cijenu nekretnina. Puno je europskog novca na obnovu zgrada, tri milijarde eura. Imamo milijardu i pol samo za energetsku obnovu i obnovu od potresa. Imamo i investicije za energetsku obnovu zgrada kulturne baštine. Kada se objavio natječaj za energetsku obnovu zgrada jako puno je zatvoren”, rekla je Judita Cuculić Župa.

“Energetske agencije su na terenu najbolji savjetnici jedinicama lokalne samouprave. Pratimo što se događa u institucijama, ali i na terenu. Moramo dati dobre informacije vlasnicima zgrada trebaju li obnovu. Kada energetski obnovimo zgrade one vrijede više. Imamo i povećanu vrijednost boravka, još manji utjecaj na okoliš. Imamo i financijsku dobrobit jer se okreće kapital”, rekao je Alen Višnjić.

Konferencija, drugi panel (Foto: Motus media)

“Tijekom 2020. smo imali energetsku obnovu 10 tisuća kvadrata, zgrada je stara 40 godina. Bilo je problema sa grijanjem, stolarijom, županije je donijela odluku o energetskoj obnovi. Puno su bolji uvjeti rada. U zgradi je ugodno, povoljni su radni uvjeti, grijanje je kvalitetnije, rubni dijelovi zgrade su također zagrijani. Više toga je pozitivnog u odnosu na prije”, rekao je Miroslav Antolčić.

“Kod obnova se susrećemo s vantrošnovničkim radovima. Imamo velikih problema s kvalitetom projekata koji ne predviđaju izvanredne troškove. Moramo više pažnje posvetiti projektiranju da se kvalitetno naprave projekti jer kasnije na terenu može biti otegotno pa imate primjer gdje vam se načelnik ili župan ili gradonačelnik ‘opeče’ na par primjera”, kaže Višnjić.

“Nemojte nikad živjeti na Gornjem gradu gdje ja živim, u zaštićenoj zgradi. Nije napravljen dobar posao jer se isključivo obnavljala fasada gdje se pazilo na svaki zavijutak. Nisu pazili na krov. Nisam mogla staviti dupla stakla na prozor koji gleda na vrt. Konzervatorska struka je bitna, treba se paziti da se obnavlja u duhu zgrade, ali treba biti i fleksibilan, ne možete zanemratiti tehnološki proces. Ministarstvo je izašlo s novim smjernicama za te slučajeve pa se struka može lakše orjentirati. Ali definitivno zgrade sa statusom kulturnog dobra su najkomliciranije za obnoviti”, rekla je Cuculić Župa.

Judita Cuculić Župa, konferencija, drugi panel (Foto: Motus media)

Poslovne zgrade

Na panel raspravi “0 CO2 – Energetski učinkovite poslovne zgrade” sudjelovali su Margareta Zidar, zamjenica voditeljice Odjela za energetsku učinkovitost i glavna projektantica obnove zgrade, Energetski institut Hrvoje Požar (EIHP), Emanuel Kovačić, glavni savjetnik za vanjske subjekte, Strateško poslovanje i javni poslovi, INA – Industrija nafte i Mladen Čavić, stariji stručni suradnik za upravljanje projektima, ENNA Opskrba. Moderator je Darko Buković, osnivač i glavni urednik, PoslovniFM.

“Dobili smo zadatak što sve treba učiniti kada zgradu želimo dekarbonizirati i kako u praski izvoditi te radove. Sva naša iskustva smo prenijeli, to je naš konačan proizvod, dati informaciju kako ti procesi izgledaju. Želimo pomoći u energetskom modeliranju, razvili smo metodu , u tom dijelu mislimo biti podrška svima koji planiraju energetske obnove”, rekla je Margareta Zidar, zamjenica voditeljice Odjela za energetsku učinkovitost i glavna projektantica obnove zgrade, Energetski institut Hrvoje Požar (EIHP).

“Najveće poslovne zgrade, 80 tisuća kvadrata ukupno, nalaze se u Zagrebu. U Aveniji Dubrovnik, u Šubićevoj i druge – sve su to zgrade koje su bile odraz nekog stila. One su u vrijeme kada su se radile bile najbolje. Troškovi su veliki, ali optimizirani su”, kaže Emanuel Kovačić, glavni savjetnik za vanjske subjekte, Strateško poslovanje i javni poslovi, INA – Industrija nafte.

Konferencija, treći panel (Foto: Motus media)

“Mi djelujemo kroz nekoliko kompanija. Fokus je na solarnim elektranama. Mi svojim partnerima omogućavamo izgradnju solarnih elektrana za vlastitu potrošnju. Svi smo svjesni prirode sunčeve energije, radimo na kapitaliziranju sunčevog materijala i potrošnje naših partnera”, kaže Mladen Čavić, stariji stručni suradnik za upravljanje projektima, ENNA Opskrba. “Izgradili smo 12 solarnih elektrana za Pevex, proizvode oko 6 gigawat sati godišnje. Energetika je postala dinamična, ono što je vrijedilo prije dvije godine danas ne vrijedi. Prije smo gledali 15-minutnu potrošnju i da potrošač potroši energiju na licu mjesta i da bude što manje povrata energije u sustav. Ali nakon dvije godine se sve promijenilo. Ako imate krov stavite elektranu, ENNA će sve otkupiti”, kaže Čavić.

“Svaka kompanija koja drži do sebe pokušava biti učinkovitija. INA ovdje dijeli sudbinu Europe, spremni za 55 – smanjenje emisije CO2 te energetska učinkovitost. INA ima motiv da uštedi i zbog sebe. Klimatsko-energetski paket je poticajan”, rekao je Kovačić.

Konferencija, treći panel (Foto: Motus media)

Učinkovite zgrade

Prezentaciju na temu “Zgrade moraju biti energetski učinkovite” održao je Hrvoje Krapanić, predstavnik Inicijative za učinkovite zgrade.

“Želimo imati učinkovite i održive zgrade, to znači da se moramo koristiti modernim tehnologijama i obratiti pažnju da koristimo obnovljive izvore energije. Želimo da se razmišlja o dubiskoj obnovi zgrada – da su učinkovite i optimalne za život. Tu uključujemo prozore, krov, dekarbonizaciju, rasvjetu koja je ključna za zdravlje u zatvorenim prostorima. Važna i kvaliteta unutarnjeg okoliša koja se odnosi i na kvalitetu zraka unutar prostorija. Važna je i ventilacija, razina CO2. Važno je maksimalno koristiti prirodnu svjetlost i ispravno korištenje rasvjete. Energetska učinkovitost je interesantna kao poseban segment u zakonodavstvu. Željeli smo se uključiti u procese izrade revizije nacionalnih planova jer nam je to bitno radi sigurnosti postojanja na tržištu i razmišljanja o ulaganjima. Nudimo stručno partnerstvo tamo gdje je to potrebno. Odvojili smo stručne kapacitete i podršku kod provođenja eu zakona. Koordiniramo se na nivou centralne i istočne Europe”, rekao je Krapanić. Inače Inicijativu čine multinacionalne kompanije prisutne u Hrvatskoj, čini ih sedam tvrtki. “Imamo preko 42 tisuće ljudi zaposlenih u proizvodnji diljem centralne i istočne Europe, preko 100 proizvodnih pogona i velike planove proširenja”, kaže Krapanić.

Hrvoje Krapanić (Foto: Motus media)

Zgrade i kuće

U panel raspravi “0 CO2 – Energetski učinkovite zgrade i kuće” sudjelovali su Nevena Štrbić, voditeljica Službe za informacijski sustav i regulativu iz Sektora za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI), Mladen Ilijević, voditelj Službe za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), Dolores Sorić, direktorica, Labin Stan i članica Udruge Upravitelj i Krešimir Ižaković, predstavnik suvlasnika. Moderator je Tin Bašić, suvlasnik, ZGRADOnačelnik.hr.

“U 36 sati su se prijavile sve kuće koje su bile spremne. Mislim da će sve kuće koje imaju dokumentaciju će biti prihvaćene. Zanimljivo je da gotovo 50 posto prijavljenih su fotonaponi i dizalice, što je ogromna promjena u trendu zadnjih nekoliko godina. Sveobuhvatne obnove su u 25 do 30 posto slučajeva”, rekao je Mladen Ilijević, voditelj Službe za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU).

“Obnovili smo do 100 zgrada, bili smo aktivni u period 2015.-2016. godine, a prije toga smo obnovili sredstvima suvlasnika oko 20 zgrada. To je mukotrpan posao, morate ga voljeti da biste ga radili. Željeli smo dokazati suvlasnicima da smo korisni. Mislim da smo dokazali jer smo obnovili puno zgrada, suvlasnici su zadovoljni. Mali smo grad, promijenili smo sliku grada. Nakon 2016. nismo bili uspješni u prijavama, u najbržem prstu. Nakon toga smo energetski obnovili samo jednu zgradu. To je ispalo skupo u odnosu na prethodne obnove, ali moralo se to dogoditi. Naši su suvlasnici već 2007. svjesni da se moraju brinuti o svojim zgradama. Onda su došli javni pozivi, trebalo je ljude nagovarati, a nakon toga smo imali najavu. Sada se čekaju javni pozivi i da se prijavimo”, rekla je Dolores Sorić, direktorica, Labin Stan i članica Udruge Upravitelj.

Četvrti panel (Foto: Motus media)

“2011. smo krenuli sa stolarijom pa sa sanacijom krovišta 2013. To je bilo prije fondova i svega. Nakon toga smo počeli s ozbiljnijim projektima energetske učinkovitosti – ugradnjom razdjelnika. Dobili smo oko 600 tisuća kuna tadašnjih. Oko 30 posto smo ostvarili uštede razdjelnicima”, rekao je Krešimir Ižaković, predstavnik suvlasnika.

“Naša zgrada se nalazi blizu zgrade koja nije provela nikakve mjere energetske obnove. Nakon uvođenja razdjelnika pojavila se plijesan. Zgrada je bila bez vanjske ovojnice pa su ljudi počeli štedjeti, zatvarati prozore i pojavila se plijesan. Ali nakon 2016. smo i to riješili energetskom obnovom zgrade”, rekao je Ižaković.

“Do 2050. bi toplane trebale biti obnovljive. Ako uspijemo dekarbonizirati toplane onda smo dekarbonizirali i zgrade”, rekla je Nevena Štrbić, voditeljica Službe za informacijski sustav i regulativu iz Sektora za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI).

Bojan Milovanović (Foto: Motus media)

Konferencija je završila obraćanjem Bojana Milovanovića, profesora, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Cijelu konferenciju možete pogledati u priloženom videu koji se nalazi na početku ovog članka.


Komentari