Mikroplastika je danas toliko sveprisutna da je doslovno pijemo, jedemo i udišemo. Stoga ne čudi da su njene tragove pronašli već gotovo u svim dijelovima ljudskog tijela. Od mozga pa do reproduktivnih organa.
Sada su te čestice manje od 5 milimetara, nastale od fosilnih goriva, pronađene duboko u našim kostima. Novi pregled 62 studije sugerira da mikroplastika i još sitnija nanoplastika na više načina utječu na zdravlje naših kostiju.
„Značajan broj istraživanja upućuje na to da mikroplastika može dospjeti duboko u koštano tkivo, poput koštane srži, i potencijalno uzrokovati poremećaje u njegovu metabolizmu“, kaže medicinski znanstvenik Rodrigo Bueno de Oliveira sa Sveučilišta Campinas u Brazilu.
‘Potiče upale i ubrzava starenje kostiju’
Neka istraživanja na ljudima pokazala su da se ovi plastični ostaci nakupljaju u koštanim tkivima putem krvi. Istraživanja na životinjama pokazuju da prisutnost mikroplastike u kostima usporava njihov rast i razvoj, prenosi Science Alert.
Štoviše, poremećaji u osteoklastima, stanicama koje podupiru rast i obnovu kostiju, mogu oslabiti koštane strukture, što ih čini podložnijima deformacijama i prijelomima.
„In vitro studije sa stanicama koštanog tkiva pokazale su da mikroplastika narušava održivost stanica, ubrzava njihovo starenje i mijenja njihovu diferencijaciju, uz poticanje upalnih procesa“, objašnjava Bueno de Oliveira. „Zabrinjavajuće je što su uočeni štetni učinci kulminirali prekidom rasta kostura kod životinja”, upozorio je.
Od posljedice klimatskih promjena umrlo 62.700 ljudi u Europi: U opasnosti starije osobe
Znanstvenici žele više ulaganja u istraživanja
Iako isto još nije dokazano za ljudske kosti, sve više ljudi ima osteoporozu, odnosno krhke kosti. Istraživači sumnjaju da bi mikroplastika mogla biti jedan od čimbenika, uz druge već poznate rizike poput konzumacije alkohola i starenja populacije.
Unatoč tome, stručnjaci upozoravaju da povećavamo ovu „nedovoljno prepoznatu opasnost“, proizvodeći najmanje 400 milijuna metričkih tona plastike svake godine, pri čemu nastaje i 1,8 milijardi metričkih tona stakleničkih plinova godišnje.
Znanstvenici već godinama pozivaju da se više resursa na istraživanja utjecaja koje ti problematični petrokemijski zagađivači imaju na naše tijelo. U međuvremenu, možemo donekle smanjiti izloženost mikroplastici filtriranjem pitke vode i ograničavanjem upotrebe plastičnih proizvoda, od sintetičke odjeće do plastičnih boca za piće.
