Utjecaj čovjeka na okoliš sve više i više se osjeti u prirodi. Tako je Globalna komisija za gospodarenje vodom u srijedu objavila alarmantno izvješće o situaciji na tom području.
Desetljeća lošeg korištenja zemljišta i lošeg upravljanja vodom, u kombinaciji s klimatskim promjenama, stavili su “neviđen stres” na osjetljivi sustav kojim voda cirkulira oko Zemlje. Ciklus vode uključuje isparavanje vode iz jezera, rijeka i biljaka u atmosferu, pri čemu se stvara para koja se potom vraća kao kiša ili snijeg.
“Prvi put u povijesti čovječanstva ljudska je aktivnost poremetila globalni ciklus vode, izazvavši krizu vode koja prijeti gospodarstvu, proizvodnji hrane i životima”, zaključak je komisije u izvješću.
Znanstvenici pronašli opasne kemikalije u stvarima koje svaki dan koristimo: ‘Ne kupujte više to’
Ozbiljne posljedice
U izvješću se upozorava da bi nestašica vode mogla ugroziti više od polovice svjetske proizvodnje hrane i smanjiti globalni BDP u prosjeku za 8% do 2050. Zemlje s nižim prihodima mogle bi pretrpjeti još veće gubitke – do 15%.
“Prvi put u ljudskoj povijesti guramo globalni vodeni ciklus izvan ravnoteže. Više se ne možemo pouzdati u oborine, izvor sve slatke vode”, upozorio je Johan Rockström, supredsjedatelj komisije i jedan od autora izvješća.
Gotovo tri milijarde ljudi trenutno se suočava s nedostatkom vode, dok usjevi venu, a neki gradovi propadaju dok se zalihe podzemne vode smanjuju. Bez brze akcije, posljedice bi mogle biti katastrofalne.
Destabilizacija te opskrbe vodom ubrzava i klimatske promjene zato što krčenje šuma i uništavanje močvara smanjuju prirodne spremnike ugljika, dodatno isušujući krajolike i povećavajući rizik od šumskih požara.
