Konzumacija kave mnogim je Hrvatima omiljen dio dana, a vole je u toj mjeri, da je kava postala dio kulture. Kavu vole diljem svijeta, no popularni “zoc” ili “soc” koji ostaje nakon što se kava popije, može se pretvoriti u nešto korisno.
Inženjeri s Royal Melbourne Institute of Technology (RMIT) još su 2023. razvili tehniku koja omogućuje da se iskorišteni talog kave pretvori u dodatak za beton. Rezultat je jači beton uz manji udio prirodnih resursa. Naime, tim sa RMIT-a pod vodstvom dr. Rajeeva Roychanda došao je do otkrića da se pečenjem taloga kave bez prisutnosti kisika, pri temperaturi od oko 350°C, dobiva bio-ugljen koji se može koristiti kao zamjena za dio pijeska u betonu. Time se čvrstoća ovog materijala povećava i do 30 posto.
Talog kave je problem otpada i iscrpljivanja resursa, ali istovremenog stvaranja stakleničkih plinova. Samo Australci svake godine bace oko 75 milijuna kilograma taloga kave, a većina završi na odlagalištima. Prema podacima RMIT-a i Međunarodne organizacije za kavu (ICO), svijet godišnje proizvede oko 10 do 11 milijuna tona taloga, dok novije procjene iz znanstvene literature (2024.–2025.) taj raspon proširuju na šest do 18 milijuna tona, ovisno o metodologiji.
Proces temeljen na pirolizi
Riječ je golemoj količini, a ako se sav taj talog odlaže na deponije i anaerobno raspada, stvara se znatna količina metana, plina koji je 28 puta snažniji staklenički plin od CO₂. Procjene pokazuju da bi raspad oko 11 milijuna tona taloga mogao proizvesti i do 1,4 milijuna tona metana, odnosno oko 39 milijuna tona CO₂-ekvivalenta, približno godišnjim emisijama Hrvatske.
S druge strane, beton je jedan od najčešće korištenih građevnih materijala na svijetu, a njegova proizvodnja zahtijeva ogromne količine pijeska, oko 50 milijardi tona godišnje. Ekstrakcija pijeska iz riječnih korita i obala dovodi do erozije, promjena u riječnim tokovima i uništavanja staništa, čime se narušava prirodna ravnoteža.
Znanstvenici su stoga odlučili istražiti mogućnost stvaranja održivijeg rješenja koje bi istodobno smanjilo količinu otpada i pritisak na prirodne resurse. Proces koji su razvili temelji se na pirolizi, zagrijavanju materijala bez prisutnosti kisika, kojom se talog kave pretvara u stabilniji oblik bio-ugljena. Taj se materijal zatim dodaje u beton, gdje djeluje kao zamjena za dio pijeska i dodatno poboljšava njegovu čvrstoću.
‘Ne samo da daje jači beton’
Glavni autor studije, dr. Roychand, pojasnio je 2023. da je ključno bilo otpad učiniti kompatibilnim s betonom, što je inače teško zbog visokog udjela organske tvari. Kada se taj problem riješi, beton postaje otporniji i dugotrajniji. U laboratorijskim testovima čvrstoća se povećala za oko 30 posto.
Profesor Jie Li, koji vodi istraživačku grupu za građevinske materijale na RMIT-u, istaknuo je iste godine, kako je održiva opskrba pijeskom sve veći izazov za građevinsku industriju. “Naša metoda ne samo da daje jači beton, nego i smanjuje potrebu za iscrpljivanjem prirodnih resursa. Time stvaramo zatvoreni krug, od otpada do proizvoda s većom dodanom vrijednošću”, pojasnio je.
Ova ideja ima jasne pozitivne posljedice na okoliš. Umjesto da talog kave završi na odlagalištu i proizvodi metan, on se koristi u proizvodnji materijala koji se svakodnevno upotrebljava u graditeljstvu. Na taj način ostvaruje se načelo kružne ekonomije, otpad postaje sirovina, a proizvod ima dulji životni ciklus.
Zainteresiranost za projekt
Osim očite koristi za okoliš, ovakva istraživanja otvaraju vrata novim poslovnim modelima u kojima lokalne kafiće i pržionice kave mogu surađivati s građevinskim poduzećima. Tako se organski otpad prerađuje u materijal za izgradnju zgrada, pločnika ili čak cestovnih konstrukcija.
Projekt uključuje i društvenu dimenziju, dr. Shannon Kilmartin-Lynch, član istraživačkog tima i pripadnik australskih autohtonih zajednica, istaknuo je da je inspiracija potekla iz koncepta “brige za zemlju” (Caring for Country), koji u autohtonim kulturama označava odnos održivosti i poštovanja prema okolišu.
Iako su rezultati obećavajući, projekt je još u fazi testiranja. RMIT planira razviti pilot-projekte u suradnji s građevinskim tvrtkama i lokalnim samoupravama koje se bore s velikim količinama organskog otpada. Zanimanje već pokazuju gradovi i općine koji traže načine da smanje troškove odlaganja otpada, ali i proizvođači kave poput firmi koje proizvode i preprodaju kavu.
Smanjene emisije metana
Ako se metoda pokaže stabilnom u praksi, u australskom pilot projektu, mogla bi se proširiti i na druge krajeve svijeta, ali i na organske ostatke, primjerice ljuske orašastih plodova, otpadne kore voća ili žitarice, čime bi se dodatno povećala korist za okoliš.
Ovakva bi inovacija u Hrvatskoj mogla proizvesti niz koristi. Kao prvo, smanjiti otpad od ugostiteljstva u turističkom centru kakav je Hrvatska. Kafići, hoteli i drugi ugostiteljski objekti proizvode velike količine taloga kave koji se uglavnom baca. Njegovim recikliranjem mogli bi se smanjiti troškovi odvoza i emisije metana. Slično bi se možda moglo organizirati i po gradovima na način da firme koje će se u budućnosti baviti ovime, prikupljaju talog od kave i od kućanstava.
Slični principi već postoje npr. u Indiji za higijenski otpad kojeg je zbog neadekatnog odlaganja lakše prikupljati na vratima kućanstava nego razvrstavati. Time se smanjuje glavna masa otpada i količina onoga što se spaljuje ili zakopava.
Jači beton i manji otpad
Druga korist bi bila čuvanje resursa. Zamjena dijela pijeska u betonu smanjila bi pritisak na riječna korita i obalne zone, što je osobito važno u zemlji s osjetljivim vodnim ekosustavima. Doprinijelo bi se i ciljevima poticanja zelene gradnje, u zemlji u kojoj smo uvijek u nekretninskom boomu.
Hrvatski građevinski sektor mogao bi uključiti biološki otpad kao komponentu održivih materijala, u skladu s EU strategijama o dekarbonizaciji građevinarstva. To bi možda dovelo do daljnjih lokalnih inovacija: Suradnja između sveučilišta, komunalnih službi i privatnih tvrtki mogla bi stvoriti nove niše, od start-upova za preradu otpada do pilot-projekata održive gradnje.
Inovacija australskog tima pokazuje kako jednostavna ideja može ponuditi dvostruku korist, jači beton i manji otpad i kako je vrlo lako takvu ideju preuzeti diljem svijeta. Talog kave, koji svakodnevno završava u smeću, može postati vrijedan resurs i simbol održive transformacije građevinske industrije. Ako se takvi pristupi uvedu i u Hrvatskoj, svaka šalica kave mogla bi jednog dana pomoći u izgradnji, ne samo betona, nego i održivije budućnosti.
