Dok Donald Trump sve glasnije govori o želji i namjeri da kupi otok Grenland, ova danska autonomna pokrajina, zajedno s Islandom i ostalim uglavnom ledom okovanim zemljama ulazi u svoju novu, turistički renesansu. Dok primjerice Island već godinama služi kao “pit-stop” za interkontinentalne letove, susjedni Grenland radi to isto.
Potrebe su itekako stvarne. Usporedimo li broj turista na zabačenom otoku između 2019. i 2024. godine, rast je ogroman, otok broji čak 46% više turista na svom uglavnom zaleđenom teritoriju. Tamošnja Vlada je itekako ambiciozna. Žele u idućih deset godina postaviti turizam kao svoj najjači izvozni proizvod. Trenutno tu titulu nosi – riba.
Zanimljivo, Grenland će nešto naučiti od susjednog Islanda. Tamo je turizam uzeo maha, a međunarodna luka Keflavik je već dugi niz godina nezaobilazno mjesto za odmor jer se u blizini nalazi iznimno popularna “Plava Laguna”, prirodne terme za nezaobilazno naslikavanje na društvenim mrežama.
Grenland uvodi zone
Tamo je turizam “pojeo” dio prirode, pa će Vlada na Grenlandu poduzeti određene mjere da od turista većinski koristi imaju lokalni mještani. Uveli su propise za sprječavanje izvoza dobiti od turizma, zahtijevajući da 65 posto dionica u turističkim tvrtkama bude u vlasništvu lokalnog stanovništva. Time se želi osigurati da dobrobiti razvoja turizma osjete mještani.
Turizam donosi prihode ali je isto tako odgovoran za otprilike 8% emisija stakleničkih plinova. Ako se vratimo na Trumpa i njegove ideje, dođe li do realizacije Grenland će gotovo sigurno graditi još pokoji aerodrom, vjerojatno s druge, zapadne strane otoka kako bi bili što bolje povezani s golemim tržištem SAD-a i Kanade.
Njihov plan je krajnje jednostavan. Žele zonirati svoju zemlju na tri kategorije. Zelene zone bile bi dostupne svim turistima, žute bi imale ograničenja, a crvene bi zabranile pristup svim turoperatorima. Neki se s time ne slažu, ali dugoročno je to za njih najoptimalnije rješenje misle li ostati ledena oaza u vrijeme kada se ledenjaci uglavnom nezaustavljivo otapaju.
Neka ograničenja bi mogla primijeniti i Hrvatska
Slično će postupiti i Norveška. Oni se ponose svojom prirodom, posebno onom koja se nalazi unutar arktičkog kruga. Dok primjerice svojim teritorijem tek djelomično dodiruje taj prostor, dobar dio Norveške se nalazi upravo tamo, na krajnjem sjeveru naše planete. Posebno se ističe Svalbard, skupina otočića koji skrivaju mnoge prirodne ljepote.
Posjeti će i u budućnosti biti dopušteni, ali ograničeno. Prema novim propisima, brodovi koji posjećuju Svalbard sada će biti ograničeni na 200 putnika u zaštićenim područjima. Nadalje, značajno će se smanjiti mogućnosti promatranja kultnih arktičkih divljih životinja kako bi se očuvala bogata fauna. Flore jedva da i ima.
Iako se ne ovdje u Hrvatskoj ne možemo pohvaliti vječitim ledom koji će hladiti turiste u sve toplijim mjesecima, neke od odredbi bi se moglo “precrtati” i na Hrvatsku. Turisti s kruzera u Dubrovniku su ogledni primjer. Limiti smanjuju kratkoročne profite, ali isto tako daju priliku da se od prilike dugoročno i kvalitetno živi.
Prešli smo opasan prag: Rekordne temperature poharale Zemlju, stručnjaci smiruju situaciju
