Sve više hrvatskih plaža na kojima je more zagađeno: Među njima i Zagrepčanima hit destinacija

Zagađeno more, ilustracija (Foto: Goran Sebelic / CROPIX)

Iako more duž hrvatske obale u pravilu pokazuje izvrsnu kakvoću, posljednja ispitivanja otkrila su zabrinjavajuće podatke: čak 11 plaža na Jadranu trenutno se smatra nezadovoljavajućima prema mikrobiološkim pokazateljima, što upućuje na mogući rizik od zaraznih bolesti.

Redovita ispitivanja kakvoće mora za kupanje provode nastavnički zavodi za javno zdravstvo svih obalnih županija, a rezultati se ažurno unose u Informacijski sustav More Instituta za oceanografiju i ribarstvo.

Uz pomoć Google Mapsa, kvaliteta mora na svakoj od 1141 referentne točke od Savudrije do Prevlake označena je kružnim simbolima: plava označava izvrsnu kakvoću, zelena dobru, žuta zadovoljavajuću, a crvena nezadovoljavajuću.

Udruga tvrdi da Zagreb i Hrvatska gube veliku bitku: ‘Trujemo svoju djecu i buduće naraštaje’

Jedanaest žutih točaka

Prema najnovijim podacima, u žutu kategoriju svrstano je 11 plaža, što je više nego u prethodnim mjerenjima kada ih je bilo sedam, piše morski.hr. Među njima su:

  • Slivno – plaža Duboka

  • Otok Pag – Mandre


  • Otok Rab – Gonar sjever

  • Otok Krk – Vrbnik, plaža Sveti Marek

  • Novi Vinodolski – kupališta Crveni križ, kod tobogana i uvala Novi Vinodolski

  • Rijeka – Kantrida (Rekreacijski centar 3. Maj, Kantrida istok i zapad)

  • Medulin – AC Pomer

Promjene u kakvoći mora često su posljedica ispuštanja fekalnih otpadnih voda, a na razinu mikrobiološkog zagađenja dodatno utječu meteorološki i hidrografski uvjeti. Zbog toga ispitivanja kvalitete mora imaju dinamičan karakter i provode se svakih 14 dana, u skladu s planom Ministarstva zaštite okoliša, Odjela za zaštitu mora i priobalja.

Plaža ilustracija (Foto: Nikola Vilić / CROPIX)

Zakonski okvir i europski standardi

Kriteriji za ocjenu kakvoće mora definirani su Uredbom o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08), usklađenom s Direktivom Europskog parlamenta 2006/7/EZ, te smjernicama UN-ovog Mediteranskog akcijskog plana i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Uredba precizira granične vrijednosti mikrobioloških pokazatelja i standarde za sport, rekreaciju i kupanje.

U sklopu praćenja, promatra se i tzv. profil kupališta, koji uključuje informacije o dostupnosti sanitarnih čvorova, tuševa te eventualnim kanalizacijskim ispustima. Lokalna samouprava i koncesionari dužni su postaviti informativne ploče na vidljivim mjestima, s podacima o kakvoći mora i mogućim izvanrednim događajima.

More i dalje među najčišćima u Europi

Unatoč izdvojenim slučajevima, čak 97% svih referentnih točaka bilježi izvrsnu kvalitetu mora, što Hrvatsku svrstava među zemlje s najčišćim morem na Mediteranu. No, preostalih 3% – konkretno 7 do 10 plaža – redovito pokazuju znakove zagađenja te predstavljaju potencijalnu zdravstvenu ugrozu za kupače.

Upozorenja i redovita informiranost kupača ostaju ključni koraci u prevenciji i zaštiti zdravlja svih koji uživaju u hrvatskom Jadranu.