Temperatura vode rijeke Save u Zagrebu značajno je porasla u proteklih 70 godina, s posebno zabrinjavajućim trendom u posljednjih 25 godina, prema istraživanju objavljenom u časopisu Water.
Istraživanje pokazuje da je od 1948. do 2020. minimalna temperatura rijeke bila 2,29 °C, srednja 12,11 °C, a maksimalna 24,2 °C. No, razlika u porastu postaje jasna kada se analiziraju dva razdoblja, od 1948. do 1987. i od 1988. do 2020. godine, navode hidrolozi Ognjen Bonacci i Tanja Roje-Bonacci sa Sveučilišta u Splitu te Ana Žaknić-Ćatović sa Sveučilišta Toronto Scarborough.
Zašto se temperatura Save povećava i koji sve čimbenici utječu na to pitali smo jednog od autora studije hidrologa prof.dr.sc. Ognjena Bonaccija, profesora emeritusa na Katedri za hidrologiju, s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu.
Puno je faktora koji podižu temperaturu Save
Možda najvažnije pitanje je zašto se povećava temperatura rijeke Save i koliko ona sada iznosi? “Temperatura vode praktično svih rijeka na planeti pokazuje trend porasta. Sava u tom smislu nije nikakva iznimka. Glavni razlog je u porastu temperatura zraka. Međutim, na trend porasta temperatura vode rijeka utječu još brojni drugi čimbenici. Svaki je slučaj individualan i zahtijeva analizu lokalnih parametara“, kaže profesor Bonacci.
“Razina mora se podiže, ledenjaci se otapaju, globalno zatopljenje i klimatske promjene čine svoje. Tako ne treba ni čuditi da se podižu temperature rijeka. No, kada je u pitanju rijeka Sava koji su razlozi povećanja temperature? Razlozi povećanja temperature Save kod Zagreba mogu biti brojni. Zavise o tome na kojoj vremenskoj skali (sat, dan, mjesec, sezona, godina) se razmatra problematika”, kaže naš sugovornik.
“Na godišnjoj skali ključan je utjecaj temperature zraka. Na kraćim vremenskim skalama mogu manje ili više utjecati brojni drugi čimbenici kao što su: 1) protok vode; 2) temperatura podzemnih voda koje prihranjuju Savu tijekom sušnih razdoblja; 3) rad NE Krško; 4) rad lanca slovenskih hidroelektrana; 5) razni antropogeni zahvati na slivu i u koritu rijeke itd., itd.
Odgovor na to koliko pojedini čimbenik ili njihova interakcija utječu nemoguće je dati bez detaljnih kontinuiranih mjerenja različitih hidroloških, klimatoloških i hidrogeoloških parametara. Kako takovih mjerenja uglavnom nema ne može se dati niti precizan odgovor na to“, pojašnjava profesor Bonacci.
Ekstremi su postali učestalost, znanstvenica poručuje: ‘Najveći problem je upravo u ovome’
Porasti temperature su najveći u srpnju
Uočen je zabrinjavajuće snažan trend povećanja broja dana u godini sa srednjom dnevnom temperaturom vode iznad 20 stupnjeva. Ta viša temperatura vode sve se češće javlja ranije tijekom godine, traje dulje i završava kasnije, često se produžujući do rujna.
Zanimljiva je činjenica da se u razdoblju od 1990. do 2003. godine na Savu kod Zagreba se nije mjerila temperatura vode. Već sama ta činjenica govori dovoljno sama za sebe, kaže naš sugovornik. Postojali su i problemi s mjerenjima tijekom 2021. i 2022. godine tako da ni ti podaci nisu mogli biti korišteni u radu.
“Jedino što se može reći je da je u razdoblju 1948.-2020. (uvažavajući brojne prekide u radu 1949.-1952.; 1981.-1982.; 1990.-2003.) prosječni porast minimalnih godišnjih temperatura vode iznosio 0,40 ºC, prosječni porast srednjih godišnjih temperatura iznosio 0,47 ºC, a prosječni porast maksimalnih godišnjih temperatura 0,41 ºC. Prosjeci se odnose na razdoblje od 10 godina. Porasti temperatura vode značajno su se razlikovali po pojedinim mjesecima godine. Najveći su bili u srpnju, a najmanji u prosincu“, kaže naš sugovornik.
Temperatura se povećava od 1948. godine
U kojem razdoblju se temperatura rijeke Save povećavala? “Na osnovi podatka objavljenih u našem radu temperatura vode Save kod Zagreba se kontinuirano povećava od 1948. Kako smo u članku pokazali temperature su znatno veće u recentnom razdoblju (2004.-2020.) nego prije uključivo 1988. godine.
Može se očekivati nastavak porasta temperatura vode Save kod Zagreba, najmanje s istim intenzitetom kao i do sada, ali se bojim da će ipak doći i do intenziviranja procesa. Bilo kakva prognoza zasnovana bez pouzdanih podloga je besmislena. A pouzdanih podloga nema“, kaže profesor Bonacci.
Jedna od stvari koja se često spominje je izgradnja hidroelektrana na Savi u Sloveniji, koja navodno ima utjecaj na hidrološki i toplinski režim rijeke Save u Hrvatskoj. Profesor Bonacci kaže da odgovor na to pitanje ne zna, ali bi ga vrlo rado pokušao istražiti. “Napominjem da je i ovaj rad, koji je uzburkao duhove, plod isključivo rada entuzijasta koji nitko osim autora nije financirao”, kaže naš sugovornik.
Mnogi nisu svjesni treće najveće ‘pošasti’ na svijetu: Podaci o stanju okoliša su poražavajući
Utjecaj na okoliš i život u rijeci
Što se tiče utjecaja na okoliš i sam život riba u rijeci Savi, profesor Bonacci kaže da na ta pitanja ne može odgovoriti hidrologija, ali podsjeća na pomor riba koji se dogodio 22. srpnja 2024. godine.
Dodaje kako je utjecaj na okoliš velik i zasigurno negativan, ali da se ne može ništa konkretnije reći bez detaljnih istraživanja.
I na kraju, možda jedno od najvažnijih pitanja je ima li povećanje temperature rijeke Save utjecaja na pitku vodu na ovom području? “Vjerojatno ima, ali bi to trebalo pitati one koji se bave vodoopskrbom grada i analiziraju stanje podzemnih voda zagrebačkih crpilišta”, zaključio je profesor Bonacci.
