Svjetski Dan borbe protiv ekstremne vrućine obilježava se u ponedjeljak, 2. lipnja, a radi se o danu koji je ove godine posvećen opasnostima od iscrpljenosti uslijed toplinskog vala.
Naime, rezultati istraživanja koji su objavljeni uoči svjetskog Dana borbe protiv ekstremne vrućine ukazuju na posljedice toga u kojoj mjeri nastavak korištenja fosilnih goriva šteti zdravlju i blagostanju na svim kontinentima. Znanstvenici upozoravaju na to da se radi o posljedicama koje su nedovoljno prepoznate u zemljama u razvoju.
“Sa svakim barelom izgorene nafte, sa svakom oslobođenom tonom ugljičnog dioksida i svakim djelićem stupnja zagrijavanja, toplinski valovi će pogađati sve više ljudi”, upozorila je Friederike Otto, klimatologinja i koautorica prethodno spomenute studije.
‘Najtoplija godina od kada postoje mjerenja’
Nadalje, znanstvenici su u studiji obuhvatili razdoblje od 1. svibnja 2024. do 1. svibnja 2025., pri čemu su ‘ekstremno vruće dane’ definirali kao one koji su bili topliji od 90 posto temperatura zabilježenih na određenim lokacijama između 1991. i 2020. godine.
Znanstvenici su uspoređivali broj takvih dana sa simuliranim svijetom bez globalnog zatopljenja koji je izazvan ljudskim djelovanjem, pri čemu su došli do rezultata da je oko četiri milijarde ljudi, odnosno oko 49 posto svjetskog stanovništva, bilo suočeno s ekstremnom vrućinom 30 dana dulje nego u simuliranom svijetu.
Naime, znanstvenici su identificirali 67 epizoda ekstremne vrućine tijekom protekle godine. Najgore je bio pogođen otok Aruba, sa 187 dana ekstremne vrućine. Također, utvrđeno je da je prošla godina bila najtoplija od kada postoje mjerenja, dok je siječanj 2025. godine bio najtopliji ikada.
Opasne zvijeri se razmnožile u Hrvatskoj: Zavijaju poput vukova, već ih je ubijeno oko 160
Zabilježeno tisuće smrtnih slučajeva
Također, sukladno petogodišnjem prosjeku, znanstvenici su utvrdili da su globalne temperature za 1,3 stupnja više u odnosu na predindustrijsko razdoblje, a 2025. godine su temperature bile više za 1,5 stupnja.
U istraživanju je navedeno i da je tijekom ljeta 2022. godine u Europi je zabilježeno ukupno 61 tisuća smrtnih slučajeva koji su uzrokovani vrućinom, ali se ti podatci uzimaju s rezervom s obzirom na to da nedostaju podatci iz drugih područja, dok se neke smrti mogu pripisati srčanim ili plućnim bolestima.
Prema Međunarodnoj organizaciji rada (ILO), više od 70 posto globalne radne snage suočeno je s rizikom koji predstavlja ekstremna vrućina. U Africi je skoro gotovo 93 posto radne snage izloženo prekomjernoj vrućini, a u arapskim zemljama 84 posto. Zaključno, procjenjuje se da će se do 2050., broj ljudi koji teško žive u urbanim sredinama s ekstremnom vrućinom povećati za 700 posto.
