Park prirode Medvednica jedno je od najvrjednijih prirodnih područja u neposrednoj blizini grada, omiljeno izletište Zagrepčana i nezaobilazno odredište brojnih planinara, rekreativaca i turista. Sa svojim gustim šumama, mrežom staza i raznolikim biljnim i životinjskim svijetom, Medvednica predstavlja jedinstven spoj prirode i grada. U posljednje vrijeme suočava se s naglim porastom posjetitelja zbog Žičare, što donosi i nove mogućnosti i važne izazove za očuvanje njezine osjetljive ravnoteže. O izazovima povećanog broja posjetitelja i što nas novog očekuje u Parku prirode Medvednica razgovarali smo s njegovom v.d. ravnateljicom Marinom Popijač.
Što je trenutno novo u Parku prirode Medvednica? Možete li istaknuti projekte, radove ili programe koji su u tijeku ili uskoro kreću?
U Parku prirode Medvednica u tijeku je niz značajnih aktivnosti usmjerenih na očuvanje prirodnih vrijednosti, unaprjeđenje infrastrukture te razvoj održivog i pristupačnog korištenja zaštićenog prostora. Izrađena je projektna dokumentacija za projekt “Poboljšanje upravljanja posebnim rezervatima šumske vegetacije ugroženima posljedicama klimatskih promjena” (2022.–2025.), a trenutno je u tijeku priprema prijave na poziv koji se odnosi na poboljšano upravljanje zaštićenim područjima i mrežom Natura 2000. Planirani projekt u Parku prirode Medvednica usmjeren je na unaprjeđenje sustava monitoringa i upravljanja prirodnim vrijednostima, obnovu degradiranih staništa te jačanje otpornosti ekosustava na klimatske promjene. Projekt se temelji na znanstveno utemeljenoj metodologiji i usklađen je sa svim relevantnim europskim i nacionalnim strateškim dokumentima te zakonodavnim okvirima.
Usmjeren je na jačanje otpornosti ekosustava i poboljšanje sustava monitoringa, upravljanja i obnove prirodnih staništa. Projekt rješava problem degradacije šumskih, travnjačkih i vodenih ekosustava te pritisaka uzrokovanih klimatskim promjenama i invazivnim vrstama. Cilj je uspostaviti integrirani sustav e-monitoringa („Smart Forest“), provesti restauraciju travnjaka i lokvi, uklanjanje invazivnih vrsta te edukaciju djelatnika i dionika. Ciljne skupine su lokalna zajednica, dionici, obrazovne institucije, stručnjaci za zaštitu prirode i djelatnici Parka. Projekt pridonosi dugoročnoj održivosti i otpornosti ekosustava na utjecaje klimatskih promjena i antropogeni pritisak, podizanju svijesti i uključivanju dionika u aktivnosti očuvanja prirode.
Također je dovršena projektna dokumentacija za obnovu Šumske staze Bliznec i Šetnice Medvedgrad, no realizacija ovisi o otvaranju odgovarajućih natječaja za financiranje. Obje staze imaju veliku važnost za posjetitelje, pri čemu je Bliznec posebno značajan jer pruža pristupačan prostor osobama sa smanjenom pokretljivošću. Cilj obnove ovih staza je doprinijeti povećanju sigurnosti posjetitelja i otpornosti posjetiteljske infrastrukture, povećanju atraktivnosti i kvalitete posjetiteljske infrastrukture, smanjivanju ekološkog otiska posjećivanja u zonama pritisaka u skladu s EU standardima zaštite okoliša, jačanje održivosti i poticanje zelene i digitalne tranzicije, poboljšanje kvalitete života i zdravlja ljudi te informiranje i edukacija posjetitelja o važnosti očuvanih ekosustava i klimatskih ciljeva. Navedeni projekti čekaju realizaciju i nadamo se na ćemo uspjeti u ostvarenju naših ciljeva, ali ključni izazov je osigurati financiranje (otvaranje javnog poziva). No, u ovoj godini bilo je dosta aktivnosti koje su promovirale rad i silno zalaganje našeg kolektiva.
Sunčana elektrana na Medvedgradu
Park prirode Medvednica je dobio i nagrade za svoj rad?
U petak, 14. studenog, Udruga Argonauta svečano je u hotelu Zonar Zagreb dodijelila nagrade “Heroji obnovljive energije”, u sklopu projekta „Od planova do stvarnosti – obnovljiva prilika za budućnost“, financiranog kroz Europsku klimatsku inicijativu (EUKI) pri njemačkom ministarstvu BMWK gdje je Javna ustanova Park prirode Medvednica osvojila je nagradu u kategoriji javne ustanove, čime su prepoznati napori u razvoju održivih energetskih rješenja nakon postavljanja Sunčane elektrane u Centru za posjetitelje Medvedgrad.
Na krovu Centra za posjetitelje Medvedgrad, smještenog unutar srednjovjekovnog grada Medvedgrada, kulturnog dobra u Parku prirode Medvednica, izgrađena je integrirana sunčana elektrana snage 32 kW s ciljem povećanja energetske učinkovitosti korištenjem obnovljivih izvora energije. Postavljena je na krovu Zapadnog palasa površine 210 m 2 i Istočnog palasa površine 85 m 2.
Proizvedena električna energija neće se prodavati u mrežu, već će se koristiti za vlastite potrebe. Fotonaponski moduli montirani su na ravne krovne plohe uz potvrdu arhitektonskog projekta od strane Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. Na krovu Zapadnog palasa postavljene su dvije cjeline sa ukupno 56 modula, a na Istočnom dvije cjeline s 24 modula. Korištenjem sunčeve svjetlosti doprinosi se zaštiti prirodnog i kulturnog krajolika te očuvanju Parka prirode Medvednica. Projekt je primjer održive prakse koji spaja suvremenu tehnologiju s očuvanjem baštine korištenjem prirodnih resursa, potičući razvoj energetike u skladu s ekološkim i društvenim vrijednostima.
Ugovor o upravljanju planinarskim objektima bez naknade
Posjetitelji mogu istraživati Medvednicu služeći se i mobilnom aplikacijom?
Turistička zajednica grada Zagreba izradila je novu web stranicu i mobilnu aplikaciju Medvednica, s ciljem bolje informiranosti i promocije naše planine. Aplikacija pokriva zapadni, središnji i istočni dio Medvednice i nudi korisne informacije: planinarske staze, domove, smještaj, gastronomiju, vremensku prognozu, peludne najave, interaktivne karte i prijedloge aktivnosti kao važan korak u digitalizaciji posjetiteljske infrastrukture i boljoj dostupnosti informacija za turiste i planinare.
Ovaj projekt rezultat je sjajne suradnje s brojnim partnerima Hrvatskim planinarskim savezom, Parkom prirode Medvednica, HGSS-om, Hrvatskim šumama, Podružnicom Vladimir Nazor i Planinarskim savezom Zagreba. U svibnju ove godine objavljena je i nova Uredba koja mijenja Uredbu o osnivanju JU Park prirode Medvednica, a izmjene i dopune se tiču unutarnje organizacije Ustanove, donošenja novih upravljačkih dokumenata, te ovlasti za raspolaganje nekretninama koje će se naročito odnositi na planinarske objekte na našoj Medvednici. Prema Zakonu o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, javnoj ustanovi koja upravlja nacionalnim parkom ili parkom prirode povjeravaju se poslovi upravljanja planinarskim objektima koji se nalaze na području nacionalnog parka ili parka prirode.
Kada se stvore uvjeti, kao nadležna institucija, sklopit ćemo s Hrvatskim planinarskim savezom odnosno planinarskim udrugama, članicama Hrvatskog planinarskog saveza ugovor o korištenju i održavanju planinarskih objekata koji služe za pružanje smještaja planinarima i drugim posjetiteljima, bez naknade i na neodređeno vrijeme. Naša Ustanova osmislila je i postavila je izložbu “Medvednica, neraskidiva veza sa Zagrebom” u ožujku ove godine, prvo na Cvjetnom trgu te na Trgu Josipa bana Jelačića kod Manduševca u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Zagreba i nadležnim ministarstvom za zaštitu prirode. Izložba je bila postavljena i na donjoj stanici žičare, te na Medvedgradu, a sada je na raspolaganju školama kako bi se podizala svijest o važnosti Medvednice i njezinoj povijesnoj, kulturnoj i prirodnoj povezanosti sa Zagrebom.
Besplatna vožnja žičarom udvostručila posjećenost
Besplatna vožnja žičarom privukla je veliku pozornost javnosti. Kako gledate na tu odluku i što je ona značila za Park prirode?
Odluka o besplatnoj vožnji žičarom može se promatrati iz nekoliko perspektiva, a u ovom slučaju je ona za Park prirode imala pozitivan promotivni i razvojni učinak. Besplatne usluge, pogotovo turističke, privlače velik interes javnosti obzirom da nisu učestale. Besplatna vožnja povećala je posjećenost, pa su mnogi prvi put došli u Park prirode. Povećana posjećenost znači i veću priliku da se posjetiteljima prenese važnost zaštite prirode, održivog turizma i očuvanja okoliša. Dugoročno se očekuje smanjenje broja ulazaka automobila u Park prirode što bi se trebalo očitovati na manje emisije i razinu buke, očuvanje prostora, bolji i autentičniji doživljaj prirode, sigurnije kretanje posjetitelja te manji ekološki otisak turizma.
Primjećujete li konkretne promjene otkako je žičara besplatna? Je li došlo do povećanja broja posjetitelja i u kojoj mjeri?
Besplatna vožnja žičarom privukla je posjetitelje koji inače ne bi došli, ali i potakla lokalne stanovnike da posjete Park zbog osjećaja posebne prilike. Broj posjetitelja Sljemena koji dolaze žičarom skočio je za više od dvostruko od svibnja prošle godine. Trend dolazaka žičarom na Sljeme više je nego udvostručen. Prema podacima grada Zagreba o izdanim kartama za žičaru, biciklističkim i parkirnim kartama pokazuju da je od svibnja 2024. do travnja 2025. godine izdano ukupno 438.556 karata u odnosu na 192.421 kartu izdanu u istom razdoblju prethodne godine.
Kako se povećani broj posjetitelja odražava na stanje u prirodi? Kakva je kultura posjetitelja, ostavlja li se više smeća?
Povećanje broja posjetitelja u PP Medvednica donosi i pozitivne i negativne posljedice. Naši sugrađani sve više koriste žičaru umjesto automobila što utječe na smanjenje emisija u prostoru Parka i manjim gužvama za parkiranje. Ovakav način korištenja žičare doprinosi širenju ekološke svijesti i posjetitelja i dionika o održivom korištenju prirode. Posljedično tome, negativan učinak odražava se povećanim pritiskom na planinarske staze, vegetaciju i životinjski svijet te povećanjem količine otpada na mjestima kretanja. Također se događa da se neki od posjetitelja i izgube u šumi ukoliko ne poznaju prostor Parka, a udalje se s obilježenih staza.
Veći priljev gostiju i ekološki izazovi na Medvednici
Jesu li ugostiteljski objekti po Vašem mišljenju pripremljeni za veći priljev gostiju? Postoje li standardi koje moraju zadovoljiti kada je riječ o gospodarenju otpadom i održavanju okoliša?
Veći priljev posjetitelja vikendom ili za vrijeme zimskih praznika može opteretiti kapacitete kafića, restorana i malih kioska obzirom da većina objekata na Medvednici ima ograničen broj stolova i zaposlenika. U takvim slučajevima pojavljuju se duža čekanja i veće gužve. Ugostiteljski objekti u Parku prirode moraju poštivati zakonske norme koje uključuju odvojeno sakupljati otpad (plastika, papir, staklo, biootpad), imati predviđene kontejnere i spremnike, sprečavati odlaganje otpada izvan predviđenih mjesta…Dužni su i održavati okoliš, redovito čistiti terase, prilaze i staze oko objekta, a naročito sprječavati odljeve kemikalija i hrane u prirodu. Prema mojoj procjeni, ugostitelji na Medvednici su djelomično spremni. Dodatni porast posjetitelja potiče ih na novi način planiranja i pojačanje operativnih mjera kako bi se održala kvaliteta njihovih usluga, ali i očuvao okoliš.
Koji su najveći operativni i ekološki problemi s kojima se Park prirode Medvednica suočava u posljednje vrijeme? Što biste izdvojili kao najveći izazov?
Nagli porast korisnika žičare i posjetitelja vikendom ili tijekom praznika dovodi do gužvi na Sljemenskoj cesti, oko donje stanice žičare Sljeme, planinarskim stazama, vidikovcima i ugostiteljskim objektima. Upravljanje prometom i parkingom oduvijek je izazov jer dio posjetitelja još uvijek dolazi automobilima, što stvara zagušenje i sigurnosne probleme. Staze, vidikovci, klupe i informativne ploče zahtijevaju stalno održavanje, a do sredstava za održavanje infrastrukture teško je doći obzirom da je ulaz u Park besplatan. U mjesecima povećanog pritiska posjetitelja otežana je i dostava hrane i materijala do objekata zbog prometne zagušenosti i vremenskih uvjeta. Naša Ustanova raspoređuje čuvare prirode prema svojim mogućnostima kako bi što efikasnije rješavala izazove u razdobljima kada raste broj posjetitelja.
Jedan od većih izazova za našu Ustanovu je balansiranje između prihvata visokog broja posjetitelja i očuvanja prirode. Povećana posjećenost donosi ekonomske i društvene koristi, ali intenzivni promet ljudi i automobila stvara stalan pritisak na staze, vegetaciju i životinje. Park mora upravljati posjetiteljima, ali istovremeno ima za zadaću očuvati ekološku ravnotežu, što zahtijeva stalnu koordinaciju, planiranje i edukaciju posjetitelja.
Strategija održivog turizma
Može li se reći da povećanje posjećenosti dovodi i do većih pritisaka na infrastrukturu, staze i okoliš?
Povećana posjećenost Parka prirode Medvednica sigurno dovodi do većih pritisaka na planinarske i biciklističke staze, infrastrukturu i okoliš, što zahtijeva dobro planiranje, neposredni nadzor i mjere održivosti kako bi se očuvao prirodni ambijent i kvalitetno iskustvo posjetitelja. Ujedno je nužno i češće održavanje takve infrastrukture koja, na žalost, ovisi o raspoloživim sredstvima. Naša Ustanova učestalo provodi edukativne kampanje o pravilnom ponašanju u prirodi i očuvanju staništa, ali i akcije čišćenja u Parku. Kontinuirano informiramo posjetitelje o utjecaju njihovih aktivnosti na okoliš i važnosti poštivanja pravila Parka.
Postoje li planovi za dodatno upravljanje posjetiteljima? Primjerice, nove edukativne kampanje, kontrole, nadzor ili poboljšanja infrastrukture?
Postoje vrlo konkretni i ambiciozni planovi u Parku prirode Medvednica za poboljšano upravljanje posjetiteljima, koji uključuju edukativne kampanje, infrastrukturu i neposredni nadzor. Izradili smo Strategiju održivog turizma za razdoblje od 2024. do 2028. godine (“Strategy of Sustainable Tourism”; Action Plan“ 2024.‑2028.) koja eksplicitno planira razvoj sustava upravljanja posjetiteljima. U dokumentu se promiče kontinuirani rad na poboljšanju turističke infrastrukture (odmorišta, edukativnih šetnica, interpretacijskih panela, brošura, programa edukacije).
Javna ustanova je još 2013. godine osnovala Forum dionika kao dio priprema u svrhu nominacije za Europarc-ov ECST certifikat, Europsku povelju održivog turizma (European Charter for Sustainable Tourism – ECST). Od tada organizira i koordinira rad Foruma te aktivnosti koje proizlaze iz njegovog djelovanja. Forum dionika Parka sudjeluje u izradi i provođenju Strategije održivog turizma, popunjavanju detaljne aplikacije i verifikaciji podataka na terenu. Ova metoda pridonosi razvijanju stavova i rješenja za upravljačke teme uključujući relevantne dionike kako bi se postiglo i održalo učinkovito upravljanje našem zaštićenim područjem. ECST certifikat o održivom turizmu od EUROPARC federacije dodijeljen je Javnoj ustanovi prvi puta 2014. godine, a dvije recertifikacije ECST certifikata, 2020. i 2024. godine, potvrdile su uspješnu suradnju sa širokim spektrom lokalnih partnera i dionika područja kao i međunarodnu suradnju s drugim europskim parkovima unutar EUROPARC federacije.
