Oceani su dom mikroskopskim organizmima koji su nevidljivi našem golom oku. Ti sićušni organizmi, poznati kao “prokarioti”, čine 30% života u svjetskim oceanima. Ovi organizmi igraju važnu ulogu u održavanju ravnoteže u oceanima. Međutim, novo istraživanje pokazuje da je ta ravnoteža ugrožena.
Znanstvenici su otkrili da su prokarioti izuzetno otporni na klimatske promjene i, kao rezultat toga, mogli bi sve više dominirati morima. To bi moglo smanjiti dostupnost ribe kojom se ljudi hrane i otežati oceanima da apsorbiraju emisije ugljika.
Prokarioti uključuju i bakterije i arheje, drugu vrstu jednostaničnih organizama. Smatra se da su ovi organizmi najstariji oblici života na Zemlji. Uspijevaju diljem cijele planete – na kopnu i u vodi, od tropa do polova. Ono što im nedostaje u veličini nadoknađuju ogromnom brojnošću. Globalno gledano, postoji oko dvije tone morskih prokariota na svakog čovjeka na planetu, piše Live Science.
Prokarioti proizvode oko 20 milijardi tona ugljika godišnje
Oni igraju ključnu ulogu u prehrambenim lancima, pomažući zadovoljiti potrebe za hranjivim tvarima ribe koju ljudi love i jedu. Morski prokarioti rastu izuzetno brzo, a taj proces ispušta puno ugljika. Zapravo, prokarioti do dubine oceana od 200 metara proizvode oko 20 milijardi tona ugljika godišnje, što je dvostruko više od ljudi.
Ovo ogromno ispuštanje ugljika uravnotežuje fitoplankton – druga vrsta mikroskopskih organizama koja pretvara sunčevu svjetlost i ugljični dioksid u energiju putem fotosinteze. Fitoplankton i drugi oceanski procesi također apsorbiraju do jedne trećine ugljika koji ljudi svake godine ispuštaju u atmosferu, a to pomaže usporiti tempo globalnog zagrijavanja.
Važno je razumjeti kako prokarioti reagiraju na zagrijavanje jer bi osjetljiva ravnoteža uskoro mogla biti narušena. Znanstvenici su htjeli predvidjeti kako će klimatske promjene utjecati na “biomasu”, odnosno ukupnu globalnu težinu morskih prokariota. Također su htjeli ispitati kako će to utjecati na njihovu proizvodnju ugljika.
‘Znanstvenici su izradili racionalne modele koji predviđaju budućnost’
Da bi to postigli, istraživači koje je predvodio Ryan Heneghan, izradili su računalne modele koji su integrirali desetljeća opažanja iz brojnih znanstvenih istraživanja diljem svjetskih oceana. Otkrili su da će prokarioti će vjerojatno biti “pobjednici” klimatskih promjena u usporedbi s drugim morskim životom.
Za svaki stupanj zagrijavanja oceana, njihova će biomasa pasti za oko 1,5%. To je manje od polovice predviđenog pada od 3-5% za veći plankton, ribe i sisavce. To znači da će budući morski ekosustavi imati manju ukupnu biomasu i sve više njih će dominirati prokarioti. To bi moglo preusmjeriti veći dio dostupnih hranjivih tvari i energije prema prokariotima, a ne prema ribama, smanjujući tako opskrbu ribom koju ljudi jedu.
Znanstvenici su uočili još jednu važnu promjenu. Za svaki stupanj zagrijavanja, predviđaju da će prokarioti u gornjih 200 metara svjetskih oceana proizvesti dodatnih 800 milijuna tona ugljika godišnje. To je ekvivalent sadašnjim emisijama cijele Europske unije (nakon pretvaranja CO2 u ugljik).
Oceani će se do kraja stoljeća zagrijati za 1 do 3 stupnja
Zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem, očekuje se da će se oceani Zemlje zagrijati između 1 °C i 3 °C do kraja ovog stoljeća, osim ako čovječanstvo ne napravi veliku promjenu.
Ako se količina ugljika koju proizvode prokarioti poveća kako je predviđeno, to bi moglo smanjiti sposobnost oceana da apsorbiraju ljudske emisije. To znači da će postizanje globalnih neto-nultih emisija postati još teže.
Štoviše, sadašnje projekcije pada globalnih zaliha ribe zbog klimatskih promjena općenito ne uzimaju u obzir kako bi zagrijavanje moglo restrukturirati morske prehrambene lance u korist prokariota. To znači da su predviđeni padovi vjerojatno podcijenjeni.
Doći će do problema u opskrbi hranom
Padovi u populaciji ribe predstavljaju veliki problem za globalnu opskrbu hranom, jer su oceani glavni izvor proteina za oko 3 milijarde ljudi. Tim znanstvenika naglašava da je njihovo istraživanje važan korak u otkrivanju promjenjive uloge morskih prokariota.
Nejasno je koliko će se brzo prokarioti prilagoditi i evoluirati za nove uvjete. No, postojeća istraživanja pokazuju da bakterije mogu razviti nove osobine koje im olakšavaju preživljavanje u roku od samo nekoliko tjedana.
