Šef DHMZ-a o ekstremnim uvjetima koji prijete: ‘Postoji način da zaštitite sebe, obitelj i imovinu’

Svake godine 23. ožujka obilježava se Svjetski dan meteorologije, podsjećajući nas na važnost meteorološke znanosti i njenu ulogu u razumijevanju vremena, klime i voda – elemenata koji oblikuju naš svakodnevni život i budućnost planeta. Ovaj dan obilježava osnivanje Svjetske meteorološke organizacije 1950. godine, a svake godine donosi novu temu koja naglašava aktualne izazove i napredak u meteorologiji.

U posljednjim desetljećima, svjedočimo sve češćim i intenzivnijim vremenskim ekstremima, olujama, sušama, poplavama i toplinskim valovima. Sve te pojave izravno utječu na poljoprivredu, gospodarstvo, zdravlje i sigurnost ljudi, a meteorološka istraživanja pomažu nam u donošenju odluka koje mogu ublažiti posljedice klimatskih promjena.

Tehnološki napredak omogućio je točnije vremenske prognoze i bolje razumijevanje klimatskih obrazaca, čime se smanjuju rizici i povećava otpornost društva na vremenske ekstreme. Satelitska promatranja, umjetna inteligencija i superračunala pomažu znanstvenicima da bolje analiziraju atmosferske procese i daju preciznije prognoze. Povodom Svjetskog dana meteorologije razgovarali smo s glavnim ravnateljem Državnog hidrometeorološkog zavoda dr. sc. Ivanom Güttlerom.

Učinkovita transformacija Hrvatske u klimatski neutralno društvo

Koji je značaj Svjetskog meteorološkog dana i kako se obilježava u Hrvatskoj?
Svjetski meteorološki dan podsjeća na važnu ulogu meteorologije, hidrologije i klimatologije u svakodnevnom životu. Također, pruža nam priliku da istaknemo koliko su točne vremenske prognoze i sustavi ranog upozorenja ključni za našu sigurnost i prilagodbu na klimatske promjene. Obilježava se 23. ožujka, kada je 1950. stupila na snagu Konvencija kojom je osnovana Svjetska meteorološka organizacija (WMO) – međuvladina organizacija i specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda (UN), čija smo članica od 1992. Svake godine Svjetski meteorološki dan posvećen je posebnoj temi, a ove godine tema je „Zajedno zatvaramo jaz ranog upozorenja”.

U Hrvatskoj se Svjetski meteorološki dan obilježava svečanošću u Osijek na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti. Okupit ćemo naše partnere iz sustava civilne zaštite, predstavnike akademske zajednice, donositelje odluka, gospodarstvenike te stručnjake iz privatnog i javnog sektora. Raspravit ćemo o izazovima koje klimatske promjene donose Hrvatskoj, analizirati dosadašnja postignuća te definirati korake potrebne za učinkovitu transformaciju Hrvatske u klimatski neutralno društvo.

Temu smo proširili na poljoprivredu, pa je tema svečanosti u Osijeku glasi „Zajedno zatvaramo jaz ranog upozorenja – Poljoprivreda bez vremenskih iznenađenja”. U sklopu svečanosti predavanja će održati prof. dr. sc. Danijel Jug s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti te Tomislav Kozarić, voditelj Odjela za vremensku analizu i verifikaciju DHMZ-a. Osvrnut će se na postojeće sustave upozorenja, njihovu nadogradnju i razvoj novih alata, kao i na strategije za postizanje održive i klimatski otporne poljoprivrede.

Akcija čišćenja na Medvednici: Pogledajte koliko glomaznog otpada ostavljaju

Klimatske projekcije pokazuju da će temperatura u Hrvatskoj i dalje rasti

Kako izgleda jedan prosječan dan meteorologa u DHMZ-u?
Naši prognostičari dan započinju analizom podataka s različitih izvora, satelita, radara, meteoroloških postaja i rezultata prognostičkih numeričkih modela. Na temelju tih podataka izrađuju prognoze, ne samo za javnost, nego i za specifične korisnike, te prate vremenske uvjete kako bi pravovremeno upozorili na moguće opasnosti. S druge strane, klimatolozi se fokusiraju na dugoročne promjene u prošlosti te klimatske projekcije, proučavajući kako će klima u Hrvatskoj izgledati do kraja 21. stoljeća i istražujući uvjete na koje se moramo prilagoditi.

Naši kemičari svakodnevno analiziraju kemijski sastav oborine i zraka kako bi unaprijedili kvalitetu zraka u Hrvatskoj, dok hidrolozi prate stanje površinskih i podzemnih voda, prognoziraju moguće poplave, pružaju informacije važne za upravljanje vodnim resursima i zaštitu okoliša. Tu su i službe podrške, važna karika u lancu. Uz sve to, naši stručnjaci su također aktivni na domaćim i međunarodnim istraživačkim te primijenjenim projektima i suradnjama, gdje razmjenjujemo znanje i iskustva s kolegama iz drugih zemalja. I naravno, kontinuirano usavršavamo svoja znanja jer samo na taj način možemo kvalitetno obavljati svoje zadatke i biti u koraku s najnovijim tehnološkim naprecima i istraživanjima.

Kako klimatske promjene utječu na Hrvatsku i koje su glavne prijetnje s kojima se suočavamo?
Klimatske promjene oblikuju i utječu na naš svakodnevni život, sigurnost i zdravlje. Suočavamo se s izazovima, poput očuvanja biološke raznolikosti te održivog društvenog i gospodarskog razvoja. Naš odgovor na ove izazove oblikovat će našu budućnost. DHMZ kontinuirano unapređuje svoje prognostičke sustave i modernizira sustave za rano upozorenje na opasne vremenske i hidrološke događaje, uključujući hladne i toplinske valove, požare, poboljšava pomorske prognoze i upozorenja. Klimatske projekcije pokazuju da će temperatura u Hrvatskoj i dalje rasti, što će rezultirati većim brojem i duljim razdobljima vrućih dana i toplinskih valova.

Ovi ekstremni uvjeti ne utječu samo na zdravlje ljudi, nego i na ključne sektore poput turizma, poljoprivrede i energetike. Klimatske promjene utječu i na hidrološki ciklus. Količine ljetne oborine postaju sve manje, što povećava rizik od suša i prijetnju požara. S druge strane, učestalije jesenske oborine mogu dovesti do većih poplava i drugih ekstremnih vremenskih događaja. Kao mala zemlja, možda ne možemo značajno utjecati na globalne emisije stakleničkih plinova, ali možemo, i moramo, poduzeti konkretne korake kako bismo ublažili posljedice ovih promjena. Ulaganje u prilagodbu, razvoj novih tehnologija i suradnja s domaćim i međunarodnim mrežama i institucijama ključni su za smanjenje rizika i očuvanje sigurnosti naših zajednica.

Snijeg sve više zamjenjuje kiša

Primjećujemo porast ekstremnih vremenskih pojava u Hrvatskoj, poput oluja, toplinskih valova ili poplava, što je uzrok i kako se zaštiti?
Znanost jasno pokazuje da ljudske aktivnosti, poput izgaranja fosilnih goriva i sječe šuma, povećavaju količinu stakleničkih plinova u atmosferi. Ovi plinovi, posebno ugljični dioksid (CO2), ostaju u atmosferi više od stotinu godina i uzrokuju dugoročno zatopljenje. Kada se atmosfera zagrijava, njezin kapacitet zadržavanja vlage raste za otprilike 7 % po svakom stupnju rasta temperature. To dodatno povećava intenzitet vremenskih nepogoda. Ovdje se ponovno vraćam na važnost sustava za rana upozorenja kao ključnih alata adaptacije. Nacionalne hidrometeorološke službe, poput Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), imaju važnu ulogu u unaprjeđenju tih sustava. Zahvaljujući radu i znanju stručnjaka DHMZ-a, Hrvatska ima uspostavljen i razvijen sustav ranog upozorenja na vremenske, hidrološke i klimatske ekstreme.

Kroz međusektorsku suradnju s partnerima i znanstvenom zajednicom, nastavljamo ih dalje razvijati. Također, s partnerima razvijamo i nove alate, poput SRUUK-a za kojeg skrbi Ravnateljstvo civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova. Modernizirali smo naše motriteljske mreža – meteorološke, hidrološke i mreže za praćenje kvalitete zraka. Modernizacija meteorološke infrastrukture, kroz projekt METMONIC, omogućila je, između ostaloga, da cijelo područje Hrvatske po prvi put bude pokriveno radarskim mjerenjima. Za građane to znači veću sigurnost i bolju informiranost. Sada putem internetske stranice meteo.hr i meteopodaci.dhz.hr mogu u stvarnom vremenu pratiti radarske slike i provjeriti približava li se njihovu području opasan vremenski sustav. Tako mogu donositi informirane odluke i zaštititi sebe, svoje članove obitelji i svoju imovinu.

Kako se klima u Hrvatskoj promijenila u posljednjih 50 godina?
Tijekom posljednjih 50-60 godina temperatura zraka kontinuirano raste u svim sezonama, a ljeti taj porast postaje posebno izražen i može biti i 0.5 stupnja Celzijusa unutar jednog desetljeća. Svjedočimo dugotrajnim i intenzivnim toplinskim valovima, a ono što posebno zabrinjava jest da se visoke temperature noću ne spuštaju dovoljno, što otežava hlađenje organizma i dodatno povećava zdravstvene rizike. Toplinski valovi više nisu isključivo ljetna pojava, iznadprosječne temperature bilježimo i tijekom hladnijih mjeseci. U dijelovima Dalmacije ljetne oborine su se smanjile i do 20 % po desetljeću, što povećava rizik od šumskih požara i nestašice pitke vode. S druge strane, iako se očekuje blagi porast ukupne količine oborine tijekom zime, mijenja se njihov tip, snijeg sve više zamjenjuje kiša. Dugoročno gledano, snježne zime kakve pamtimo postaju sve rjeđe. Porast razine Jadranskog mora, koji trenutno iznosi 2-3 milimetra godišnje, mogao bi do kraja stoljeća doseći 50 centimetara. Iako su ove promjene izazovne, postoje i pozitivni pomaci – danas imamo tehnologije i rješenja koja nam mogu pomoći u ublažavanju i prilagodbi na klimatske promjene. Ključno je graditi na tim pozitivnim pomacima i ubrzati tranziciju našeg društva, gospodarstva i zajednica prema klimatski neutralnoj i niskougljičnoj budućnosti. DHMZ je ovdje partner ostalim tijelima i usklađeno djeluje kroz koordinaciju Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.

Na ovaj bi se grad i Zagreb mogao ugledati: Evo što sve pruža svojim građanima

Suradnja DHMZ-a sa svjetskim institucijama

Na koji način DHMZ surađuje s drugim europskim ili svjetskim meteorološkim institucijama? Na kojim zajedničkim projektima sudjelujete?
Vrijeme i klima ne poznaju granice, zbog čega su nacionalne meteorološke i hidrološke službe oduvijek usko povezane. Kroz suradnju, razmjenjuju se meteorološki i hidrološki podaci, razvijaju modeli za računalnu prognozu vremena i klimatski modeli za izradu projekcija klime u budućnosti. DHMZ je dio te velike međunarodne suradnje i aktivno sudjeluje u radu ključnih europskih i svjetskih institucija, poput Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena (ECMWF), Europske organizacije za eksploataciju meteoroloških satelita (EUMETSAT), zajednice europskih meteoroloških službi EUMETNET i Svjetske meteorološke organizacije (WMO). Osim institucionalne suradnje, DHMZ je uključen i u brojne domaće i međunarodne projekte koji povezuju stručnjake iz različitih zemalja.

Posebno bih istaknuo dva projekta u koja smo trenutno intenzivno uključeni: Destination Earth i Clim4Cast. Projekt Destination Earth je ambiciozna inicijativa Europske unije koja razvija digitalnog blizanca Zemlje kako bi se poboljšala predviđanja ekstremnih vremenskih događaja i prilagodba klimatskim promjenama. Više od 90 europskih institucija radi na ovom projektu, a među vodećima su Europska svemirska agencija (ESA), ECMWF i EUMETSAT. DHMZ je partner u razvoju regionalnog komponenta digitalnog blizanca za ekstremne vremenske pojave.

Drugi ključni projekt je Clim4Cast, usmjeren na smanjenje posljedica suša, toplinskih valova i šumskih požara u Središnjoj Europi. Sedam zemalja, uključujući Hrvatsku, razvija sustave ranog upozorenja i prognoze za pravovremenu reakciju na ove ekstreme. DHMZ je prepoznat kao primjer dobre prakse zahvaljujući svojim sustavima upozorenja na toplinske valove i požare. No, Clim4Cast donosi i novu priliku – omogućit će nam da unaprijedimo sustav motrenja i prognoze/upozorenja na suše. Osim DHMZ-a, u projektu su uključeni, kao pridruženi partneri, Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-a i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Umjetna inteligencija pomaže u prognoziranju

Na koji način umjetna inteligencija i strojno učenje utječu na poboljšanje meteoroloških prognoza?
Novi prognostički modeli koji koriste AI/ML algoritama unaprjeđuju vremenske prognoze od jedan do deset dana unaprijed. Omogućuju brže i energetski učinkovitije izračune, stvarajući veliki broj ansambl prognoza što je bitno za bolju procjenu vjerojatnosti rijetkih, ali potencijalno razornih ekstremnih vremenskih pojava.

Uvođenje ovih tehnologija u kombinaciji s „klasičnim“ modelima za prognozu vremena imat će važnu ulogu u daljnjem razvoju sustava za rana upozorenja na ekstremne vremenske, poboljšavajući i jačajući sigurnost te otpornost naših zajednica.

Projekti poput Destination Earth, koji razvija napredne meteorološke modele, i naš prognostički sustav ATMOSYS, koji koristi AI/ML za trodnevnu prognozu kvalitete zraka, pokazuju kako DHMZ implementira AI/ML tehnologije. Time se pozicioniramo među proaktivne nacionalne hidrometeorološke službe u Europi. Cilj nam je dalje razvijati operativnu primjenu ovih tehnologija kako bismo pružali što bolje usluge i produkte građanima i donosiocima odluka, što će na kraju doprinijeti većoj sigurnosti i klimatskoj otpornosti naših zajednica te manjim štetama i gubicima.