Da naše gospodarsko djelovanje šteti prirodi, to više nitko ne želi negirati. Uostalom, zbog takvih trendova se redovito održavaju i klimatski samiti diljem svijeta, sve s ciljem smanjenja štetnih emisija, pogotovo zemalja u razvoju koje su u ovom trenu i najveći zagađivači naše planete.
Zbog svega toga neke biljne i životinjske vrste su u izumiranju, a ako je vjerovati određenim znanstvenicima, smatra se da su lančano povezana izumiranja neizbježna i predviđaju da će ekosustavi doživjet gubitak bioraznolikosti između šest i deset posto do 2050., ovisno o različitim scenarijima emisija ugljika.
Iako ova rečenica zvuči katastrofična, stvarnost bi mogla biti još i gora. Kako prenosi portal Zelena Hrvatska, do 2100., gubitak životinja i biljaka mogao bi porasti na čak 27 posto. Ove podatke su izvukli iz virtualne mape planete na kojoj su precizno unijeli preko tisuću “uigranih” prehrambenih lanaca.
Sve će krenuti prije 2050. godine
Njihovi modeli sugeriraju da će se najveće promjene dogoditi prije sredine stoljeća, predviđajući da bi “najteže razdoblje za prirodne zajednice moglo biti neminovno i da će idućih nekoliko desetljeća biti odlučujuće za budućnost globalne bioraznolikosti”.
S obzirom na to da je život na Zemlji ugrožen zbog uništavanja prirode ljudskim djelovanjem, prekomjernog iskorištavanja prirodnih resursa i zagađenja, znanstvenici su upozorili da milijun vrsta prijeti izumiranje što po mnogima nagovješćuje šesto masovno izumiranje na planetu.
Očekuje se nagli pad broja životinjskih vrsta
Inače, jedan od autora ove velike studije je Corey Bradshaw, profesor na Sveučilištu Flinders. On je spomenut preko tisuću puta u raznim publikacijama o bioraznolikosti, pa ne čudi da se njegove izjave uzimaju s respektom.
Inače, malo tko će se iznenaditi činjenicom da će klimatske promjene biti odgovorne za najveći postotak izumiranja. “Ako pogledate kroz prozor za 87 godina, u prosjeku ćete vidjeti gotovo 30 posto manje životinjskih vrsta nego danas ako sve bude po starom”, rekao je Bradshaw.
Istraživanje je utvrdilo da najveća prijetnja postoji na mjestima s najvećom bioraznolikošću – 36 visoko ranjivih područja s najviše jedinstvenih vrsta. “To je zato jer erozija prehrambenih mreža bogatih vrstama čini biološke zajednice osjetljivima za buduće šokove”, rekao je Bradshaw, dodajući da je “riječ o tome da bogati gube svoje bogatstvo najbrže”.
Akcija čišćenja na Medvednici: Pogledajte koliko glomaznog otpada ostavljaju
