Na karti jedne od najpoznatijih svjetskih hodočasničkih i kulturnih ruta, Puta svetog Jakova (Camino de Santiago) od danas se nalazi i Grad Samobor. Službeno predstavljanje nove dionice Camino Samobor održano je u četvrtak u Gradskoj vijećnici Grada Samobora.
Inače, riječ je o dionici dugoj oko 60 kilometara kroz samoborski kraj, pri čemu je Camino Samobor dio šire hrvatske mreže Camino ruta koje povezuju kontinentalni i obalni dio zemlje, a ujedno je i segment europske kulturne rute kojom milijuni hodočasnika već stoljećima hode prema Santiagu de Composteli u Španjolskoj.
“Tradicija hodočašća u Hrvata seže još u 1203. godinu, kada su prvi hodočasnici iz naših krajeva krenuli na put dug više od 3000 kilometara prema Santiagu de Composteli. Putovali su bez novca i karte, vođeni vjerom, a brojni materijalni dokazi svjedoče o njihovim putovanjima”, poručio je Vedran Pražen, tajnik Bratovštine svetog Jakova apostola iz Samobora i jedan od začetnika nove dionice.
Nova samoborska dionica ima dva pravca
Također, Pražen je istaknuo i da brojna hrvatska svetišta posvećena svetom Jakovu svjedoče o kontinuitetu hodočasničke tradicije te čine prirodne pravce današnjih Camino ruta. “U Hrvatsku svake godine dolazi više od 90.000 hodočasnika iz cijelog svijeta, jer je Camino postao globalni brend. Hrvatska je danas i službeno dio europske Camino obitelji pod okriljem Vijeća Europe”, objašnjava Pražen.
Camino Samobor smješten je na središnjem pravcu hrvatskog Camina i to od područja Karlovca, preko Gorskog kotara i Trsata, pa sve do Slovenije i dalje prema Španjolskoj. “Hodočasnici su idealni turisti u smislu održivog turizma, iza njih ostaju samo otisci stopala, a s velikim poštovanjem prilaze lokalnim zajednicama i ljudima koje susreću na putu”, navodi Pražen.
Konkretno, nova samoborska dionica ima dva pravca, od kojih prvi započinje u Konščici ( kapela sv. Josipa, župa sveti Martin pod Okićem) i dalje se nastavlja prema Bregani gdje se na maloj granici spaja sa slovenskom Camino rutom i dalje nastavlja s talijanskom, francuskom i španjolskom sve do Santiago de Compostela. Drugi pravac odlazi prema Krašiću, gdje završava prva dionica, a spaja dio buduće trase kroz Zagreb i Karlovačku županiju, daje kroz Gorski Kotar i Trsatu te dalje prema Sloveniju i drugim europskim zemljama.
Znanstvenici zabrinuti: Ekstremi postaju pravilo, pogođena i Hrvatska
Pozitivan primjer održivog turizma
“Hrvatski Camino nije samo kulturna baština – to je poziv na hodanje, zajedništvo i ponovno otkrivanje našeg zajedničkog europskog identiteta”, poručio je Pražen. Zaključno, Pražen je pozvao sve zainteresirane pojedince da se pridruže prvim hodočasnicima koji će 11. i 12. listopada proći Camino Samobor. Sve informacije i prijave dostupne su na službenoj stranici Camino Croatia.
O značaju projekta govorila je i gradonačelnica Grada Samobora Petra Škrobot. “Uz duhovnu komponentu, koja je temelj ovog hodočašća, ono je pozitivan primjer održivog turizma. Ponosni smo što je Samobor postao dio europske Camino rute. Osim što nas povezuje s jednom od najpoznatijih svjetskih kulturnih tradicija, ovaj projekt donosi i višestruke koristi za naš grad, za ugostitelje, iznajmljivače i sve koji se bave turizmom. To je primjer održivog turizma koji doprinosi prepoznatljivosti našeg kulturnog i prirodnog nasljeđa”, poručila je gradonačelnica.
“Mnoge investicije u infrastrukturu i sadržaje uz hodočasničke rute sufinanciraju se iz EU fondova, a to je prilika koju ćemo svakako iskoristiti. Sigurna sam da će Samobor zahvaljujući Camino projektu postati još prepoznatljiviji na europskoj turističkoj karti. Sretna sam što dolazećeg vikenda kreće Camino Samobor te se veselim hodočasnicima”, zaključila je gradonačelnica.
