Voda na Zemlji kruži u prirodnom ciklusu koji omogućava prividno vječnu ravnotežu, međutim čovječanstvo ju je po prvi put poremetilo svojim djelovanjem i rastućom industrijom.
Novo izvješće Globalne komisije za ekonomiju vode tvrdi da su desetljeća izrabljivačkog postupanja prema prirodi i klimatske promjene dovele svijet u situaciju u kojoj nikad nije bio. Navode da bi ta situacija mogla nanijeti veliku štetu gospodarstvu, proizvodnji hrane te u konačnici ljudskim životima.
Podsjetimo, voda u prirodi kruži isparavanjem s tla te se visoko u zraku ponovno pretvara u kapljice koje iz kišnih oblaka dolaze natrag na tlo. Poremećaji ovog ciklusa znače sve nepravilnija razdoblja suše i obilnih kiša, a već gotovo 3 milijarde ljudi u svijetu suočava se s nestašicom vode.
Tajni značaj ‘zelene vode’
Kako piše Komisija, ako ne hitno ne reagiramo, posljedice će biti još katastrofalnije. Vodena kriza prijeti više od 50 % globalne proizvodnje hrane i mogla bi smanjiti BDP zemalja u prosjeku za 8 % do 2050. godine, s mnogo većim gubicima do 15 % u zemljama s niskim prihodima.
“Po prvi put u povijesti, izbacili smo vodeni ciklus iz ravnoteže“, rekao je Johan Rockström, supredsjedatelj Globalne komisije za ekonomiju vode i jedan od autora izvještaja. Naglasio je da se u brojnim zemljama ljudi više ne mogu pouzdati u padaline da bi im usjevi uspjeli.
Izvješće naglašava i važnost takozvane “zelene vode“, pohranjene u tlu i biljkama. Znanstvenici smatraju da je ta voda zapravo zaslužna za oko polovicu svih padalina na kopnu. Sječom šume i isušivanjem močvara ljudi ubrzavaju klimatske promjene, koje pak dodatnu isušuju okoliš i povećavaju rizik od požara.
Od iduće godine u trgovinama se naplaćuje i ovo: ‘Pokrenuli smo kampanju i peticiju’
Autori smatraju da su odgovorne vlade zemalja diljem svijeta
“Ljudske aktivnosti mijenjaju strukturu našeg tla i zraka iznad njega, što zagrijava klimu, pojačava i sušna i kišna razdoblja te narušava obrasce vjetra i padalina,”, opisao je klimatolog Richard Allan.
Jedina šansa da se ova kriza riješi je boljim upravljanjem prirodnim resursima i masovnim smanjenjem emisija plinova koji zagrijavaju planet, komentirao je za CNN.
Autori istraživanja smatraju da je glavna odgovornost na vladama država diljem svijeta koje moraju vodeni ciklus shvatiti kao javno dobro i djelovati zajedničko jer je ovo problem koji prelazi granice.
‘Prilika za transformaciju’
Izvješće poziva na “temeljnu promjenu pristupa vodi u gospodarstvu,” uključujući bolje određivanje cijena kako bi se obeshrabrilo rasipanje i sklonost sadnji kultura koje troše mnogo vode te izgradnji objekata poput podatkovnih centara u područjima s nedostatkom vode.
“Ova kriza je tragedija, ali i prilika za transformaciju ekonomije vode,” pozvala je Ngozi Okonjo-Iweala, glavna direktorica Svjetske trgovinske organizacije i supredsjedateljica komisije koja je objavila izvješće.
