Zelena akcija poziva građanke i građane na bojkot tzv. Black Fridayja (Crnog petka), popularnog dana sniženja proizvoda u trgovinama, koji je jedan od simbola današnjeg neodrživog konzumerističkog društva.
Aktivisti i aktivistkinje Zelene akcije danas su održali performans na Cvjetnom trgu u Zagrebu, gdje su na velikim su tablama prikazali deset konzmerističkih zapovijedi koje smatraju da Black Friday promiče, čime su satirično istaknuli apsurd današnjeg kapitalističkog društvenog sustava usmjerenog isključivo na rast, proizvodnju i prodaju, neovisno o cijeni koju to ima za okoliš i ljude.
“1. Ja sam kapitalizam, gospodar tvoj, 2. Ne razmišljaj kritički o meni, 3. Spomeni se da svetkuješ Black Friday, 4. Poštuj šoping da dobro ti bude na Zemlji, 5. Isrcpi planetu do kraja, 6. Troši, samo troši, 7. Uzmi siromahu da nahraniš korporaciju, 8. Vjeruj svim reklamama, 9. Stavi cijenu na prirodu i ljude i 10. Zažmiri na sve”, zapovijedi su konzumerističkog društva.
Produžetak industrije fosilnih goriva
Mnogi od tih proizvoda nisu neophodni za život, a izrađeni su većinom od plastike koja uništava planet i koja je produžetak industrije fosilnih goriva.
“Black Friday je konzumeristički “blagdan” tijekom kojeg je cilj ljudima plasirati najnovije verzije istih proizvoda koje već imaju i prodati što više. To je dan kada dućani čiste svoje police kako bi ih oslobodili za novi val konzumerizma – božićnu potrošnju”, poručila je Sunčica Lazanski iz Zelene akcije.
Osim planeta, ugrožena su i ljudska prava, ponajviše stanovništva ruralnih krajeva, marginaliziranih i siromašnijih zemalja istoka, gdje su često zaposlena djeca koja rade i po 12 sati za plaću nedostatnu za osnovne životne potrebe.
Promoviranje ponovne uporabe stvari
“Svjesni smo da je Black Friday prvenstveno vrijeme kada građanke i građani s manjim prihodima kupuju proizvode i nije nam namjera nikog klasno diskriminirati. Pozivamo svakog tko može da taj “blagdan” bojkotira kako bismo poslali poruku da ne želimo društvo usmjereno samo na profit, već društvo u kojem se poštuju ljudska prava i zaštita okoliša”, pojasnila je Lazanski.
Zelena akcija poziva građanstvo da se umjesto Black Fridayja uključe u njihove, ali i druge besplatne i okolišno održive servise, radionice itd. koje promoviraju ponovnu uporabu stvari.
“Nudimo svima da dođu u našu Biciklopopravljanu gdje mogu naučiti popraviti bicikl, na radionicu Popravimo zajedno kojom vraćamo male kućanske uređaje u život ili swap party odnosno razmjenu odjeće”, zaključila je Lazanski.
U petak 29. studenoga prošle godine kupci u Sjedinjenim Američkim Državama potrošili su 11,3 milijuna američkih dolara po minuti između 10 i 14 sati. Globalna je prodaja dosegla 74,4 milijarde dolara uz godišnji rast od 5 %. Kao kategorija, u odnosu na dnevni prosjek, prodaja odjeće porasla je za 374 %, piše portal Eco Age.
No pomama za Crnim petkom je neodrživa, a nije se pojavila preko noći. Iako se izraz prvi put koristio za opis kraha američkog tržišta zlata 1869. godine, u novije su ga vrijeme prisvojile korporacije odnosno tvrtke koje su, oslanjajući se na produženi blagdanski vikend u SAD-u, taj dan proglasile danom kada “ulaze u plus” i ostvaruju profit.
Još 2020. jedan internetski trgovac prodao je jednu crnu haljinu svake sekunde trajanja prodaje na Crni petak, piše portal Energreen. Prije pet godina ti su se brojevi činili astronomskima, a trebali bi se takvima činiti i danas. No, pola desetljeća kasnije, “božićno” slavlje konzumerizma samo je dodatno eskaliralo i ne čini se održivim.
@daliborpetrinic Treba li nam to zaista ili samo liječimo svoje trenutno emotivno stanje?
Crni tjedan
Danas nemamo samo Crni petak, nego i ono što se, pomalo neinventivno, naziva Crni tjedan: produljenje rasprodaja koje počinju tjedan ranije i završavaju, više-manje, na Cyber Monday. Za potrošače, čiji su novčanici sve tanji u teškom gospodarskom okruženju, to se može doimati kao blagodat, kao nagrada.
Ali Crni petak nije čin velikodušnosti zbog vaše vjernosti omiljenom brendu tijekom protekle godine. “Crni petak samo je jedan od načina na koji brendovi umjetno potiču potražnju za viškovima zaliha koje, u mnogim slučajevima, već postoje”, kaže Elizabeth Pulos, direktorica programa M.S. in Business for Social Impact & Sustainability na IE New York Collegeu i bivša direktorica globalne održivosti u velikoj svjetskoj tvrtci.
Pulos kaže kako “većina trgovaca rutinski prekoračuje proizvodnju za 10–40 %, a zbog carina uvedenih ranije ove godine skladištili su još više zaliha kako bi izbjegli dodatne troškove”. “Planiranje potražnje notorno je teško, pa većina tvrtki jednostavno koristi prodaju iz prethodnih godina kao projekciju te dodaje dodatnih 10–40 % kao sigurnosnu zalihu”, ističe.
@abby_mtzz VS had us girls in a chokehold #Thanksgiving #blackfriday #fyp #victoriassecret #PINK
Gomila otpada
Crni je petak, dakle, ugrađen u sustav. Kako bi se prodale takve količine, proizvodi se više robe nego što bi se inače proizvelo. Stoga nastaje problem, osobito kada je riječ o odjeći, obući i modnim dodacima jer dodatna količina rijetko znači i visoku kvalitetu.
Uslijed užurbanosti i mentaliteta “tko prvi, njegova djevojka”, gdje iluzija oskudice dodatno potiče prodaju, potrošači donose odluke koje bi inače dulje odmjeravali i na kraju od njih odustali. Nije ni čudo da 80 % kupnji na Crni petak završi na otpadu nakon samo minimalne uporabe, stvarajući dodatnih 1,5 milijuna tona otpada samo u Ujedinjenom Kraljevstvu.
A tu je i pitanje logistike. Proizvodi koji “lete s polica” ne stižu tamo čarolijom, niti se na kućnim pragovima potrošača pojavljuju magijom. Prošle je godine u Europi tijekom tjedna Crnog petka u promet ispušteno 1,2 milijuna tona CO₂. U Ujedinjenom Kraljevstvu dostave povezane s Crnim petkom proizvele su emisije jednake 435 letova od Londona do New Yorka.
@theargentgroup “Spotted a ‘sale’ tag with the same old price? Some retailers are pulling sneaky moves this Black Friday! 🛍️🤔 What’s the craziest fake deal you’ve come across? #BlackFridayFails RetailRuse”
Nedostatak izbora
Međutim, ne mora biti tako. Odnos ponude i potražnje uvelike se oslanja na potonjeg za opravdanje. Potrošači se možda osjećaju bespomoćnima, ucijenjenima od strane korporacija koje znaju da su kućni budžeti rastegnuti do pucanja i nude lažnu ekonomiju kao rješenje, ali to nije sasvim točno.
Industrije brze potrošnje tumače uspjeh Crnog petka kao podršku ne samo da nastave raditi što rade, nego i da to čine još intenzivnije. No potrošači ne glasaju svojim novčanikom za takav sustav, nego glasaju po inerciji zbog nedostatka izbora, zbog nedostatka alternative.
Vremena su teška. Popusti su dobri. Kakav je izbor? Model Crnog petka počiva na sudjelovanju. Profitne marže ovise o količini, a povučete li to, čitava se kuća od karata urušava. Pulos se slaže kako “potrošači itekako imaju moć usporiti pretjeranu potrošnju, a brendovi će to čuti”.
Ekološka devastacija
“Davanjem prednosti kvaliteti nad kvantitetom, traženjem prirodnih materijala i ručno izrađenih proizvoda, kupnjom rabljene robe, razvijanjem vlastitog stila. Brendovi možda neće odmah primijetiti promjenu, ali će je s vremenom uočiti i prilagoditi svoju proizvodnju”, kaže.
Razumljivo je da se borba protiv nečega poput Crnog petka, koji je zapravo samo produžetak sustava potpuno neprilagođenog svrsi, može činiti uzaludnom. Ali nije, i ne bismo smjeli dopustiti da nas se uvjeri da se stvari ne mogu promijeniti nabolje.
Potrošači nisu krivi za ekološku devastaciju koju Crni petak uzrokuje planetu, baš kao što nisu krivi ni za goleme emisije stakleničkih plinova koje korporacije ispuštaju tijekom cijele godine samo zato što je netko slučajno ostavio upaljeno svjetlo ili otvorena vrata hladnjaka. Krivnja leži na tvrtkama koje zagađuju i profitiraju na praksama za koje znaju da štete Zemlji.
Čudovišni petak
“No, Crni petak nudi rijetku priliku da se zauzmemo protiv vrtoglave potrošnje, rasipnosti i otpada. Priliku da se isključimo, da kupujemo kod lokalnih, neovisnih, održivih i etičnih poduzeća koja daju prednost boljim praksama.”
Prilika je to da se pokaže brendovima koji rade sa, a ne protiv planeta, da njihov rad ima smisla. Crni je petak postao čudovište. Po toj logici, možda se čini najbolje jednostavno mu dati što želi i gledati ga kako se povlači do sljedeće godine.
“Ali hranjenje čudovišta samo ga vraća i to ranije, gladnije i zahtjevnije nego ikad. Ne popuštajte. Izdržite. Neka čudovište ostane gladno”, poručuju s portala Eco Age.
