Europu je početkom siječnja 1709. pogodila ekstremna hladnoća koja je trajala tri mjeseca i ušla u povijest kao najhladnija zima u posljednjih 500 godina. Od Skandinavije do Italije i od Engleske do Rusije, kontinent je bio okovan ledom u događaju poznatom kao ‘Le Grand Hiver’ ili ‘Velika zima’.
Temperature su dosezale i do -40°C u nekim dijelovima Europe, a u Engleskoj je znanstvenik William Derham zabilježio najnižu temperaturu od početka svojih mjerenja 1697. godine. Čak i u Francuskoj, gdje je klima blaža, vino se smrznulo u bocama, a ljudi su svjedočili kako im se dah pretvara u led dok su ptice padale smrznute usred leta.
Prirodne pojave bile su dramatične: Baltičko more bilo je zaleđeno četiri mjeseca, Venecijanske lagune pretvorile su se u klizališta, a rijeke poput Rajne i Rone bile su zaleđene. Čak su i mediteranske luke poput Marseillea bile prekrivene ledom. Drveće je pucalo pod težinom mraza, crkvena zvona su se lomila, a seljaci su pronalazili smrznute kokoši na granama. Vukovi, gonjeni glađu, ulazili su u sela i gradove, dok su ljudi tražili načine da prežive.
Znanstvenici još uvijek istražuju uzroke
Francuska je bila posebno pogođena. Procjenjuje se da je samo u toj zemlji umrlo oko 600.000 ljudi, cijene žitarica porasle su šest puta, a Pariz je bio odsječen od opskrbe tri mjeseca. Kralj Luj XIV. organizirao je dijeljenje kruha kako bi spasio stanovništvo, dok su obitelji spavale u istom krevetu kako bi se ugrijale, a mnogi su morali spaliti namještaj za grijanje. Ekstremna zima imala je dalekosežne posljedice: doprinijela je porazu švedske vojske u Velikom sjevernom ratu, izazvala masovne migracije, potaknula razvoj novih poljoprivrednih praksi te porast nacionalizma u različitim zemljama Europe.
Čak ni plemstvo nije bilo pošteđeno. Vojvotkinja od Orléansa pisala je kako se smrzava i dok sjedi kraj vatre, zamotana u krzno, sa zatvorenim vratima. Plemići su nosili višestruke slojeve odjeće i koristili grijače za ruke ispod kaputa. Ipak, najteže su patili siromašni – mnogi su bili prisiljeni jesti juhu od paprati, formirati bande koje su pljačkale pekare, te kuhati čaj od slame i kore drveća kako bi preživjeli.
Znanstvenici još uvijek istražuju uzroke ove ekstremne zime. Među teorijama su vulkanske erupcije koje su blokirale sunčevu svjetlost, Maunderov minimum – period smanjene solarne aktivnosti – te neuobičajeni obrasci strujanja zraka u atmosferi. Velika zima 1709. godine ostaje zapamćena kao jedan od najekstremnijih klimatskih događaja u europskoj povijesti.
