Razoran fenomen javlja se na Sredozemlju: ‘Odnosi živote kao uragan, bit će sve češći’

Oluja ilustracija (Foto: Sandro Puncet / CROPIX)

Neobičan vremenski fenomen poznat kao DANA izazvao je katastrofalne poplave u Valenciji u Španjolskoj ovaj tjedan. Poginulo je više od 206 osoba, a desetci su nestali u onome što meteorolozi opisuju kao jednu od najgorih prirodnih katastrofa u novijoj povijesti.

U utorak na neka mjesta u Španjolskoj u samo nekoliko sati palo je kiše koliko obično padne u godinu dana. Poplave su uništile čitave gradove, a tisuće građana bile su izolirane. U nekim je područjima palo i do 500 litara kiše po kvadratnom metru.

Uzrok ovog razornog vremena je fenomen koji se javlja u Mediteranu, na španjolskom nazvan Depresión Aislada en Niveles Altos (DANA), što znači “izolirana depresija na visokim razinama”. Bio je to najteži ovakav fenomen zabilježen u 21. stoljeću, usporediv s katastrofalnom “Pantanadom de Tous” iz 1982. godine, opisuje španjolska Državna meteorološka agencija.

Evo kako nastaje

DANA je ekstremna verzija fenomena koji nastaje kada se masa toplog zraka sudari s hladnom masom zraka na visini od oko 9.000 metara. U gornjim slojevima atmosfere postoji snažna struja vjetra koja okružuje Zemlju poput pojasa. Ponekad ta struja počne oscilirati, poprima oblik zmije umjesto pojasa. Kad se ta oscilacija “zaglavi”, hladna zračna masa ostaje na jednom mjestu, kao što se ovog puta dogodilo iznad jugoistočne Španjolske.

DANA nastaje kad se taj hladni zrak susretne s vrlo toplim zrakom blizu površine, osobito iznad toplih voda Mediterana. Ova kombinacija stvara značajnu temperaturnu razliku između različitih slojeva atmosfere, što olakšava uzdizanje toplog zraka zasićenog vodenom parom. Ako se taj temperaturni kontrast spoji s vlagom i energijom iz Mediterana, koji je nakon ljetnih mjeseci vrlo topao, rezultat su jake oluje i obilne kiše.

“Iako vjetrovi možda nisu toliko snažni kao kod uragana, što se tiče količine padalina i intenziteta, mogu ih čak i nadmašiti. Ovi događaji mogu prouzročiti materijalnu štetu i ljudske gubitke jednako značajne kao prosječan uragan”, objašnjava Jorge Olcina, direktor Laboratorija za klimatologiju na Sveučilištu u Alicanteu, a prenosi Live Science.


Nalazimo se pred kolapsom i ne znamo što nas čeka: ‘Ljudi diljem svijeta plaćaju strašnu cijenu’

Fenomen je povezan s klimatskim promjenama

Iago Pérez, geoznanstvenik sa Sveučilišta u Oxfordu, opisao je DANA kao jedan od najopasnijih meteoroloških fenomena u Španjolskoj, istaknuvši da “oslobađa ogromne količine vode u vrlo kratkom vremenu”.

DANA koristi toplu vodu kao “gorivo”, objasnila je meteorologinja Mar Gómez. Vode uz obalu Valencije dosegle su temperature oko 22 °C, dok je uobičajena temperatura za ovo doba godine oko 21 °C. Ta razlika može se činiti malom, ali dovoljna je da olujnom sustavu pruži dodatnu energiju, što može ‘pokrenuti lavinu kiša u vrlo kratkom razdoblju’”, rekao je Olcina. “Ove kiše mogu se karakterizirati kao monsunske.”

Gómez i Olcina slažu se da je ova tragedija direktno povezana s klimatskim promjenama. Pérez, međutim, smatra da je za zaključke o globalnom zagrijavanju potrebno dublje istraživanje.

Problem endemičan za Mediteran

Sredozemno more jedno je od morskih bazena koje se najviše zagrijalo posljednjih desetljeća. Djeluje kao “prijenosni pojas za vlagu i energiju”, rekao je Olcina. Od 1980-ih prosječna temperatura Mediterana porasla je za 1,5 °C – gotovo dvostruko više od porasta temperature zraka u regiji tijekom istog razdoblja. “Od 2020. ljeta na Iberijskom poluotoku bilježe rekordne temperature, a ove godine površinske temperature mora premašile su 29 °C”, rekao je Olcina.

Ovo zagrijavanje promijenilo je vrijeme pojavljivanja DANA, budući da se Mediteran sada počinje zagrijavati već u svibnju i zadržava tu toplinu do studenog. U usporedbi s 1980-im i 1990-im godinama, kada se ovaj fenomen obično javljao u rujnu i listopadu, sada se procjenjuje da se oko 15% do 20% više DANA formira godišnje nego prije šest desetljeća.

Za istraživače, ovaj događaj nudi važne pouke, počevši s potrebom za poboljšanjem komunikacijskih protokola za rano upozoravanje. “Kada dođe do smrtnih slučajeva, to znači da je nešto pošlo po zlu. Komunikaciju i predviđanje ovakvih događaja treba unaprijediti”, upozorava Gómez. “Klimatske promjene vjerojatno će uzrokovati sve češće intenzivne i iznimne padaline. To naglašava hitnu potrebu za prilagodbom sustava prevencije i zaštite te za restrukturiranjem ranjivih područja kako bi se smanjili rizici povezani sa sve ekstremnijom klimom” zaključio je Olcina.