U Hrvatskom energetskom sektoru dolazi do rastućeg paradoksa. Naime, prošlog mjeseca zabilježen je velik uvoz električne energije, pri čemu je 29,6 posto potreba pokriveno uvozom, najviše iz Mađarske, unatoč proklamiranom usklađivanju s europskim ciljevima dekarbonizacije i prelaska na obnovljive izvore energije, izvještava HRT.
Radi se o pitanju od strateške važnosti, budući da Mađarska sve češće pozicionira Hrvatsku kao izravnog regionalnog konkurenta za utjecaj, energetski tranzit i stratešku poziciju unutar NATO-a i EU-a. Stoga se postavlja pitanje zašto zemlja dopušta toliku energetsku ovisnost o državi s kojom postoje otvorena geostrateška pitanja.
Trenutno se održiva slika domaćeg energetskog sektora primarno oslanja na stare hidroelektrane. Novi, moderni izvori znatno zaostaju. Hrvatska zauzima predzadnje mjesto u Europskoj uniji po razvijenosti solarnih kapaciteta. Čak 92 posto solarnih instalacija čine mali krovni sustavi, što govori o manjem angažmanu na velikim komercijalnim projektima.
Solarni potencijal znatno podcijenjen
Hrvatska godišnje troši oko 5.500 gigavatsati (GWh) električne energije. Tijekom ljetnog razdoblja, uvoz pokriva oko 25 posto potreba, dok solari sudjeluju s tek 5 posto, a vjetroelektrane s oko 9 posto. Energetski stručnjaci smatraju da je solarni potencijal u Hrvatskoj, u usporedbi s globalnim kapacitetima, znatno podcijenjen.
Prema podacima Europske komisije, udio električne energije u ukupnoj potrošnji u Europi mogao bi se udvostručiti do 2040. godine, što naglašava hitnost razvoja vlastitih kapaciteta. Maja Pokrovac, direktorica OIEH-a, upozorava da je za osiguravanje dovoljne količine zelene energije nužno riješiti spor razvoj mrežne infrastrukture, što je jedan od ključnih izazova.
Energetski stručnjak Ante Renić ističe da strane investitore obeshrabruje stanje na terenu. “Sve više stranih investitora procjenjuje da će teško, ili uopće neće, moći ostvariti ulaganja vrijedna gotovo tri milijarde eura, te će ih preusmjeriti u druge zemlje u kojima također ima sunca, ali gdje se birokratski prepreke lakše otklanjaju”, kaže Renić.
