U srijedu i četvrtak održan je sajam Green Energy Fair Zagreb 2025, u Areni Zagreb. Posljetitelji su imali priliku slušati panel “Tehnološki miks za sigurnu tranziciju”, na kojem su sudjelovali Dario Antolović, direktor sektora integriranih energetskih usluga iz tvrtke ENNA Next, Mario Dodić, direktor HVAC Education Huba, Dražen Lovrić, direktor Sektora za strategiju i razvoj HEP-a te Lovro Peterlin, izvršni direktor za međunarodna tržišta tvrtke Termo Shop, prenosi portal Energreen.
Moderatorica je bila Danijela Isailović, direktorica OIE-a Srbija, koja je na samom početku panela konstatirala kako su za energetsku tranziciju važne ne samo velike tvrtke poput HEP-a, već i sami građani sa solarima na krovovima i dizalicama topline u svojim domovima. “Hrvatska ima toliko obilja i neiskorištenih resursa. Obilujemo vjetropotencijalom i sunčevom energijom. Na lokaciji Korlat vodim izgradnju prvog velikog hibridnog parka, o tome smo odlučili prije šest godina kako bismo iskoristiti sav potencijal. Prije šest godina smo razmišljali da hibridiziramo tu lokaciju”, izjavio je Dražen Lovrić iz HEP-a.
Dario Antolović iz tvrtke ENNA Next rekao je kako ENNA grupa puno truda ulaže u pravcu obnovljivih izvora energije. “Radimo i na geotermalnim elektranama, razvijamo baterijske sustave, razmatramo i druge tehnologije. Sve ta znanja plasiramo kroz našu tvrtku ENNA Next našim kupcima. Želimo prenijeti znanje našim kupcima. Imamo dosta dobrih primjera. Radimo opskrbu električnom energijom, prirodnim plinom; radimo otkup električne energije, radimo baterijske sustave, bavimo se instalacijom solarnih elektrana. S našim platformama, virutualnom elektrifikacijom, upravljamo svakim postrojenjem i radimo tehnološki miks na jednom mjestu. Živimo tehnološku tranziciju već danas”, naglasio je Antolović.
Lovro Peterlin, izvršni direktor za međunarodna tržišta tvrtke Termo Shop, rekao je kako regija u kojoj se nalazimo misli da su dizalice topline još na početku. “Tržište je spremno, ali implementacija ide presporo; naša procjena je da na to utječu tri faktora. Dizalice topline su bitan dio zelene tranzicije, najefikasniji sustav koji 1 kilovat energije pretvara u 3,4 kilovata topline i ima dobar doprinos na smanjenja CO2. Tri faktora utječu na implementaciju dizalica topline.
Prvi je visoka početna investicija – nitko ne gleda da dizalica topline radi 20 godina i pretvara električnu energiju u toplinu i da je jeftinije grijanje nego sustavi na fosilna goriva. Druga stvar – dizalice topline su kompleksniji sustavi, treba viši nivo edukacije da bi ostavarili sve ciljeve koje regija ima, a samo u Hrvatskoj se planira do 2030. instalirati 150.000 diz topline. Nedostaje nam montera. Treća stvar – poticajna politika treba biti stabilnija.
Osobno mi procjenjujemo da je novca dovoljno, ali poticajna politika u Hrvatskoj je malo nestabilna. Prvo, poticaji su vremenski ograničeni pa dolazi do amplituda na tržištu. Kad postane stabilna poticajna politika to znači da je stalna, kao u Sloveniji i ostalim zemljama. U Hrvatskoj je administrativni dio kompleksan”, upozorava Peterlin.
Baterijski spremnici
Mario Dodić iz HVAC Education Huba podsjeća kako je tehnologija tu sto godina, nije ništa novo, ali novo je za kućanstva. “99 posto svih problema su na instalaciji dizalica topline. Danas instalater ili serviser mora razumjeti kompletan sustav – hidaulični dio, freonski, struja…”, naglašava Dodić.
Lovrić je ispred HEP-a ustvrdio kako su hidroelektrane blago koje su u HEP-u naslijedili. “Upravljamo s preko 2100 megavata. Kada su pikovi max potrošnje u Hrvatskoj oko 19/20 sati, naša maksimalna potrošnja je oko 4000 megavata. U razvoju imamo dva veća projekta reverzibilnih hidroelektrana, među kojima je i projekt reverzibilne hidroelektrane Vinodol. Završili smo istraživanje okoliša pa se nadamo da ćemo iduće godine početi s postupkom procjene utjecaja na okoliš. Osim projekta hidoelektana, tu vidimo i velike prilike za baterijske spremnike. Imamo 7 starih termoenergetskih postojenja. Imamo priključnu snagu i na tim lokacijama smo u priremama da tamo izgradimo baterijske spremnike”, rekao je Lovrić.
I Antolović se osvrnuo na baterijske spremnike. “U zadnjih par godina ljudi se sve više informiraju o baterijskim spremnicima. Mi nudimo kompletna rješenja. Dinamičnost cijena može se riješiti baterijskim sustavima, kao i stabilnost mreže i dostupnost energije. Fleksibilnost je bitan element za sustav i baterije su tu važne. Sve veći interes je instaliranje baterija uz solarne elektrane”, rekao je Antolović.
Nedostaje instalatera
Peterlin je naglasio kako u regiji nedostaje 15 tisuća instalatera dizalica topline. “U Europi nedostaje 300 tisuća instalatera da bi se došlo do 60 milijuna dizalica topline u Europi. Dizalice topline pa solari kao proizvodnja energije i baterije za pohranjivanje energije, kao i digitalno upravljanje svime – to donosi najbolju investiciju. Uz pametnu strategiju države mislim da možemo do 2030. doći do 70 posto obnovljive energije. U Hrvatskoj je dosta fokus na solarima, možeš ih kupiti bez PDV-a, dobiješ poticaj, vidi se da Hrvatska ide u tom pravcu.
Nekoliko godina unatrag išla je i Slovenija tim smjerom. U Sloveniji je posao solara nestao. 2023. još je bilo 43 tisuće upita za priključenje solarnih elektrana, pršole godine dvije tisuće, ove godine ispod 1000. Tu Hrvatska treba biti pametnija. Slovenija je izgradila gigavat i pol solarnih elektrana. 10 posto energije je iz solara, država je investrirala preko 5 milijardi eura u posljednjih 10 godina za to”, iznio je Peterlin ove podatke.
Dodić je pojasnio kako postoje dva tipa dizalica topline te kako za jedan treba imati položen ispit jer se radi s freonima (kao kod klima uređaja). “Pitanje je tko će educirati te ljude. Ima dosta ljudi koji imaju znanje, ali ne znaju ga prenijeti”, zaključio je Dodić. “Mi prodajemo dizalice topline koje rade i 20 godina. Uređaj može biti najbolji na svijetu, ali ako nije pravilno instaliran onda neće biti efikasan. 15 do 20 tisuća eura koštaju ti uređaji (op.a. dizalice topline). Bitno je tko vam to instalira. Zato je važno napraviti bazu instalatera. Hrvatska ima dobro znanje i dobre škole za to”, zaključno je poručio Peterlin.
