Početkom veljače Zagrepčane je dočekala neugodna vijest – zrak je zagađen, odnosno loš je za zdravlje. Takve smo vijesti obično gledali iz gradova u SAD-u, Kini ili čak nekim europskim gradovima, ali ne baš u belom Zagreb gradu. Podaci su bili zabrinjavajući, ali kako kažu stručnjaci normalni za ovo doba godine, iako ako se prisjetimo nismo imali baš ovakva upozorenja o zraku koji je loš za zdravlje.
Sve te vrijednosti saznali smo preko podataka mjernih stanica rasprostranjenih po Zagrebu, a iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kažu kako se na području grada mjeri nekoliko onečišćujućih tvari na deset automatskih mjernih postaja.
Oglasili se iz Grada Zagreba: Objavili novosti o kakvoći zraka na Jakuševcu
Što se tiče zraka iz ministarstva kažu: “Proteklih su dana na svim mjernim postajama vrijednosti koncentracija onečišćujućih tvari bile ispod propisanih graničnih vrijednosti. Povremeno je uočena je povećana koncentracija lebdećih čestica (PM10 i PM2,5) zbog čega je indeks kvalitete zraka bio razine Loše do Izuzetno loše.
Svi podaci po mjernim postajama i onečišćujućim tvarima dostupni su za pregled na službenom nacionalnom portalu Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj, putem preglednika Podaci – Pregled podataka (https://iszz.azo.hr/iskzl/podatak.htm)”.
Najveće zagađenje u južnom dijelu grada
Konkretno u kojim dijelovima Zagreba je proteklih dana bilo najveće zagađenje, a kojima najmanje i koji je razlog da je ono negdje povećano, a negdje ne, pitali smo dr. sc. Gordanu Pehnec, predstojnicu Zavoda za higijenu okoliša Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada:
“Najviše vrijednosti izmjerene su u južnom dijelu grada i u centru grada, ali točnu sliku imat ćemo nakon validacije podataka. Također, na nekim mjernim postajama mjerenja lebdećih čestica se ne provode automatski, već se naknadno provode analize u laboratoriju pa ćemo rezultate za te lokacije imati tek za par dana.
U pravilu, koncentracijeb lebdećih čestica u Zagrebu rastu u smjeru od sjevera prema jugu, kao posljedica većeg prometa i gustoće naseljenosti te većeg broja izvora onečišćenja, ali i također kao posljedica glavnog smjera vjetra od sjevera i sjeveroistoka prema jugu i jugozapadu. Treba naglasiti da povremeno povišene koncentracije lebdećih čestica na nekoj lokaciji ne znače nužno i lošu ocjenu kvalitete zraka.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Ocjena kvalitete zraka radi se na temelju podataka cijele godine, kako bi se uzele u obzir varijacije u ljudskim aktivnostima i vremenskim uvjetima. U 2022. godini kvaliteta zraka u Zagrebu s obzirom na PM 10 nije bila zadovoljavajuća na mjernim postajama Zagreb-3 (Dugave), Siget i Susedgrad (zrak je ocijenjen 2. kategorije, odnosno onečišćen zrak) dok je u drugim dijelovima grada zrak ocijenjen kao čist ili neznatno onečišćen. Što se tiče lebdećih čestica PM 2,5 , na godišnjoj razini je kvaliteta zraka bila I. kategorije
(čist ili neznatno onečišćen zrak).”
“Na području Zagreba nalaze se četiri postaje za trajno praćenje kvalitete zraka koje su dio državne mreže i klikom na svaku od njih mogu se pronaći detaljni podaci o postaji, koje se onečišćujuće tvari mjere na svakoj pojedinoj postaji te arhivu mjerenja i relevantne dokumente, poput Izvješća o praćenju kvalitete zraka na postajama državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka u 2022. godini koja izrađuje Državni hidrometeorološki zavod”, kaže Jadranka Škevin Sović, načelnica Sektora za kvalitetu zraka DHMZ-a.
Maksimalna satna skala na Mirogojskoj
Sve informacije o kvaliteti zraka mogu se naći na https://iszz.azo.hr/iskzl/help.htm, pa tako indeks koji se vidi kao obojena točka na karti odnosi se na tvar koja ima najvišu
koncentraciju, koja najviše ‘kvari’ kvalitetu zraka, ali kad se klikne na tu ‘točku’ otvara se prozor s indeksima za još onečišćujućih tvari koje se mjere na dotičnoj postaji.
Iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar dr. sc. Želimira Cvetković, dipl. ing., voditeljica Odjela za higijenu okoliša kaže da su slične koncentracije bile su na svim postajama Zagreb-1, 2, 3 i 4 te Mirogojska cesta.
Tako je maksimalna satna koncentracija PM10 izmjerena na postaji Mirogojska cesta i iznosila je 187,7 µg/m3, dok je na postaji ZAGREB-4 izmjerena maksimalna satna koncentracija PM2,5 od 142,9 µg/m3. Ovo naravno poteže pitanje koji su parametri opasni za građane, odnosno kada ne bi smjeli izlaziti van i kada Nastavni Zavod za javno zdravstvo daje preporuke građanima?
(Foto: Darko Tomas/CROPIX)
“Kada su vrijednosti PM čestica povišene (PM10 više od 50 µg/m3 i PM2,5 više od 25 µg/m3) svakako je preporuka skratiti vrijeme boravka na otvorenom i to posebno za osjetljive skupine građana. Pri koncentracijama PM10 višima od 150 µg/m3 ili PM2,5 višima od 75 µg/m3 osjetljive skupine građana bi trebale izbjegavati boravak na otvorenom“, kaže voditeljica Odjela za higijenu Želimira Cvetković.
Inače, Zagrepčani mogu provjeriti koje zdravstvene preporuke daje NZJZ Andrija Štampar na portalu https://ekokartazagreb.stampar.hr/, koje se prikazuju za svaku razinu indeksa kvalitete zraka za opću populaciju i osjetljive skupine građana (osobe s akutnim ili kroničnim bolestima i simptomima dišnog ili srčano – krvožilnog sustava, djeca i osobe starije životne dobi) te kroz obavijesti na svojoj web stranici www.stampar.hr.
Dok se govorilo kako je zrak u većem dijelu Hrvatske kvalitetan, nema većih problema sa zagađenjem, danas se ipak na kvalitetu zraka gleda malo drugačije. Naime, kako kažu u DHMZ-u kvaliteta zraka ovisi o zemljopisnim karakteristikama, izgrađenosti područja, meteorološkim uvjetima, temperaturi, vlazi, doprinosu od antropogenih izvora (mala kućna ložišta, promet i industrija), ali i o prirodnim izvorima (vulkani, pustinjski pijesak, prašina, požari, morska sol).
Ovisi i o kemijskim transformacijama pri konverziji spojeva iz plinovite u čestičnu fazu. Brzina i opseg navedene konverzije ovisi o atmosferskim uvjetima, temperaturi i vlazi zraka i emisija prekursora.
Uobičajeno za zimu
“Kao što godišnja izvješća pokazuju, nažalost, povišene koncentracije čestica su uobičajene za zimske uvjete u Hrvatskoj, pogotovo na postajama u naseljima u sezoni grijanja i tamo gdje je intenzivniji promet.
Tako, primjerice, u Zagrebu i ostatku kopnenog dijela Hrvatske, zbog hladnog vremena, u zimskom dijelu godine, zbog jakog prometa te još uvijek mnogih kućanstava koja se griju na kruta goriva (drva), imamo veliki pritisak emisija lebdećih čestica (PM 10 i PM 2,5 ) pa je i njihova koncentracija u zraku povećana.
Dio Zagrepčana u strahu: ‘U posljednje vrijeme hodam s maskom na licu’
U stabilnim atmosferskim uvjetima te se čestice snažno koncentriraju pri tlu. Zbog svog zemljopisnog položaja Hrvatska je izložena i prekograničnom onečišćenju. U državnoj mreži
se, osim postaja u naseljima, nalaze i pozadinske postaje na kojima je minimiziran lokalni utjecaj.
Na tim postajama može se pratiti utjecaj prekograničnog onečišćenja, odnosno opterećenje na kvalitetu zraka u Hrvatskoj koje dolazi izvan njezinih granica. Općenito, prekogranično (kao i lokalno onečišćenje) može dolaziti iz prirodnih i antropogenih izvora.
Što se prirodnih izvora tiče, cijelo područje Mediterana, kojem pripadamo, ima prirodni doprinos na koncentracije čestica što zbog morskog aerosola (uglavnom područje mora) kao i zbog utjecaja Saharske prašine“, kaže Jadranka Škevin-Sović te dodaje da se svi podaci mogu pronaći na stranicama
Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te DHMZ-a. Glavni razlozi povišenih razina lebdećih čestica zimi su pojačane emisije zbog grijanja, popraćene emisijama iz prometa te u kombinaciji s meteorološkim uvjetima koji uzrokuju slabu cirkulaciju zraka i zadržavanje onečišćujućih tvari pri tlu, pojašnjava Gordana Pehnec iz Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada.
Planovi za poboljšanje kvalitete zraka
Dodaje da gradovi u kojima je na nekoj mjernoj postaji zrak na godišnjoj razini ocijenjen onečišćenim dužni su izraditi akcijske planove za poboljšanje kvalitete zraka i donositi mjere za sprečavanje onečišćenja.
„Mjere su najčešće usmjerene na smanjenje emisija iz prometa (npr. izgradnja biciklističkih staza i pješačkih zona, poticanje korištenja javnog prijevoza, korištenje vozila javnog prijevoza na ekološki prihvatljivija goriva), na mjere energetske učinkovitosti (proizvodnja energije onečišćuje zrak i štetno djeluje na klimu), smanjenje korištenja fosilnih goriva, urbano planiranje na način kako bi se omogućilo strujanje zraka u gusto naseljenim područjima, postavljanje zelenih barijera (drveća grmova) kao zaštitu od širenja onečišćenja i slično“, pojašnjava Pehnec.
Na temu zagađenja oglasio se i gradonačelnik Tomislav Tomašević te poručio kako se gradska vlast bavi ovim problemom te da se u tom smislu šire pješačke zone, unaprjeđuje biciklistička infrastruktura i javni prijevoz kako bi Zagreb imao čišći i kvalitetniji zrak. Osim toga, najavio je i mjere vezane za energetsko siromaštvo, kako bi se u Zagrebu smanjilo grijanje na kruta goriva te da će se na taj način dati doprinos suzbijanju siromaštva, a s
druge strane poboljšati kvaliteta zraka, rekao je gradonačelnik.
Kada smo došli do uzroka, dakle sezona grijanja i promet, postavlja se pitanje koja su vrsta zagađenja tipična za zimu, a koja za toplo vrijeme što smo pitali Gordanu Pehnec iz Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada:
“Područje sjeverne Italije, centralne i jugoistočne Europe karakteriziraju povišene koncentracije lebdećih čestica PM 10 i PM 2,5 zimi. Također su zimi povišene i razine benzo(a)pirena, naročito zbog izgaranja drva i ugljena. S druge strane, ljeti su povišene koncentracije prizemnog ozona. Ozon u višim slojevima atmosfere (stratosferi) štiti Zemlju od štetnog UV zračenja, ali ako je prisutan u nižim slojevima atmosfere može štetno djelovati na ljudsko zdravlje i vegetaciju. Prizemni ozon nastaje u međusobnim reakcijama spojeva kao što su dušikov dioksid, ugljikov monoksid i hlapivi ugljikovodici (koji su svi npr.
prisutni u ispušnim plinovima automobila), uz djelovanje sunčevog zračenja pa su mu stoga koncentracije najviše ljeti, kada je i intenzitet sunčevog zračenja najjači“.
Nema značajne ugroze za zdravlje
Voditeljica Odjela za higijenu okoliša Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar Želimira Cvetković pojašnjava da kratkoročno onečišćenje zraka lebdećim česticama, uobičajeno za ovo doba godine, ne predstavlja značajnu ugrozu za zdravlje ljudi.
„Ipak, u cilju smanjenja rizika na zdravlje, u preventivnu svrhu dajemo preporuke za osjetljive skupine građana, kako bi prilagodili svoje dnevne aktivnosti trenutnom stanju kvalitete zraka.
Dugotrajna izloženost zagađenom zraku može dovesti do niza zdravstvenih problema, posebno za osjetljive skupine građana poput djece i osoba s kroničnim bolestima. Neki od mogućih zdravstvenih problema uključuju: bolesti dišnog sustava, kardiovaskularne probleme, razvojne probleme kod djece, malu porođajnu težinu i prijevremeni porođaj, neurološke učinke, pogoršanja kroničnih stanja“, kaže Cvetković.
Zabrinjavajući podaci: Zrak u Zagrebu je jako zagađen, evo tko se posebno treba paziti
Dodaje da je smanjenje izloženosti onečišćenju zraka ključno za zaštitu javnog zdravlja, posebno za osjetljive skupine građana kao što su djeca, starije osobe i osobe s kroničnim bolestima.
Stoga je preporuka iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo da kada su razine onečišćenja česticama visoke potrebno je poduzeti korake da se ograniči količina zraka koji se udiše: primjerice razmislite o provođenju više vremena u zatvorenom prostoru, gdje su razine zagađenja česticama obično niže, odaberite lakše aktivnosti na otvorenom (poput hodanja, umjesto trčanja), izbjegavajte prometne ceste i autoceste gdje su čestice obično gore zbog emisija iz automobila i kamiona.
Svatko od naših sugovornika slaže se da ovo zagađenje nije bilo opasno, ali treba biti pažljiv i znati da je ovakva kvaliteta zraka normalna za doba godine kada se grije i kada je promet pojačan.
Za one koji žele biti informirani ili samo porezni mogu na portalu Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj (https://iszz.azo.hr/iskzl/help.htm) naći sve podatke o kvaliteti zraka kao i Indeks kvalitete zraka koji prikazuje trenutno kratkoročno stanje kvalitete zraka, a koji se izračunava na temelju podataka koji pristižu s automatskih mjernih postaja u realnom vremenu.
