Kada je 2020. godine koronakriza pokucala na vrata EU, te kasnije i na ostale kontinente našeg planeta, stručnjaci diljem svijeta su krenuli u istragu stvarnog izvora zaraze. Premda nikada nismo dobili nedvosmisleni odgovor na pitanje kako se korona proširila među ljudima, dio i dalje smatra da je virus životinjskog porijekla te da je najvjerojatnije prvog čovjeka zarazio na tržnici u kineskom Wuhanu.
Kriza je iza nas, ali objava Prijatelja životinja itekako brine. Kako pišu, od otprilike 2 milijuna neotkrivenih virusa u divljim životinjima, preko pola bi moglo prijeći i na čovjeka. “Već sada znamo da je preko 60 % poznatih zaraznih bolesti i do 75 % novih ili emergentnih bolesti zoonotskog podrijetla, znači prenose se sa životinja na ljude. Većina tih bolesti potječe upravo iz divljih životinja.
U EU je istraživanje identificiralo 70 različitih zoonotskih bolesti povezanih s ‘egzotičnim’ kućnim ljubimcima. Istraživanja također pokazuju da je 13,7 % spašenih ‘egzotičnih’ kućnih ljubimaca nosilo jednu ili više zoonotskih bolesti”, upozoravaju iz ove udruge na službenoj Facebook stranici udruge.
‘To im je prirodna strategija preživljavanja’
Kao jedan od najvećih problema navode činjenicu da divlje životinje često nose opasne patogene bez ikakvih vidljivih znakova bolesti. “To im je prirodna strategija preživljavanja. Ali za ljude to znači da se bolest može neprimjetno širiti sve dok vlasnik ili netko iz okoline ne oboli.
Većina divljih životinja koje završavaju kao ‘kućni ljubimci’ dolazi iz veoma nereguliranog lanca trgovine. Zbog toga je praćenje zoonoza kod ovih vrsta gotovo zanemareno”, naglasili su. Naglašavaju i kako uvjeti u kojima se divlje životinje uzgajaju, transportiraju i drže poput prenapučenosti, loše higijene i kroničnog stresa dodatno povećavaju rizik nastanka i širenja zoonotskih bolesti.
“Unatoč svemu, mjere za otkrivanje zoonotskih bolesti kod divljih životinja koje se drže kao kućni ljubimci i dalje su vrlo ograničene. Ovo je još jedan snažan razlog zašto kažemo #NisuSviLjubimci. Divlje životinje ne pripadaju stanovima, kavezima i terarijima – njihovo mjesto je u prirodi, a naše je da ih štitimo, ne da ih posjedujemo”, zaključuju Prijatelji životinja.
