Poznati klimatolog James Hansen tvrdi da smo podcijenili brzinu globalnog zagrijavanja. Njegova nova analiza sugerira da će Zemlja brže prijeći “prag bez povratka” te da nas još ranije čekaju vremenski ekstremi.
Hansen je još 1998. godine pred kongresnim odborom UN-a održao govor u kojem je upozoravao da imamo 50 posto šanse da globalno zatopljenje zadržimo ispod 2 stupnja Celzija. Međutim sad smatra da je to postalo nemoguće te da će globalna temperatura do 2045. godine postići zloglasno povećanje od 2 stupnja.
“Globalna potrošnja energije raste i nastavit će rasti, zato je taj naš cilj mrtav”, rekao je Hansen. Nacije svijeta obvezale su se Pariškim sporazumom 2015. godine ograničiti porast globalne temperature ispod 2 °C iznad predindustrijskih razina te nastojati ga zadržati unutar 1,5 °C. Klimatska kriza već je pogoršala ekstremne vremenske uvjete diljem svijeta s prosječnim zagrijavanjem od 1,3 °C od predindustrijskog vremena u posljednjim godinama.
Možda postoji do sad nepoznat čimbenik
Prof. Jeffrey Sachs, također sa Sveučilišta Columbia, nazvao je ovo otkriće šokantnim, no rekao je da sad imamo novu polaznu točku i smjer u kojem idemo. Hansenovo istraživanje oslanja se na računalne modele te drugi znanstvenici smatraju da je za sveobuhvatan pogled potrebno i praćenje stvarne situacije kao i proučavanje daleke klimatske prošlosti zemlje.
Posljednje dvije godine svijet bilježi rekordno visoke temperature, a glavni uzrok je stalni rast emisija CO₂ iz fosilnih goriva. Vrhunac porasta temperatura bio je klimatski fenomen El Niño 2024. godine.
No, ti faktori ne mogu u potpunosti objasniti ekstremne temperature ni njihovu dugotrajnost nakon završetka El Niña sredinom 2024., što je iznenadilo znanstvenike. Postavlja se pitanje postoji li novi, dosad nepoznat čimbenik ili je riječ o rijetkoj, ali prolaznoj prirodnoj varijaciji.
Znanstvenici poslali ozbiljno upozorenje: ‘Ploča puca brže nego ikada, razina mora mogla bi porasti’
Zagađenje je djelomično štitilo od zagrijavanja
Posebna pažnja usmjerena je na emisije iz pomorskog prometa. Dugo su sulfatne čestice iz brodskih goriva blokirale dio sunčevog zračenja, pomažući u snižavanju temperatura. No, 2020. godine uvedeni su stroži ekološki propisi koji su smanjili razinu aerosola, dopuštajući većoj količini sunčeve topline da dosegne Zemljinu površinu.
Prema istraživanju Hansenovog tima, ovaj efekt iznosi 0,5 W/m², što je znatno više od dosadašnjih procjena, ali bi moglo objasniti iznenadnu vrućinu. Hansenov pristup analizirao je reflektivnost oceana i njezine promjene, dok su druge studije koristile drugačije metode i došle do nižih vrijednosti.
Također, nova studija sugerira da je klima osjetljivija na emisije ugljika nego što se ranije mislilo. Klimatska osjetljivost, odnosno predviđeni porast temperature pri udvostručenju CO₂, u IPCC modelima iznosi između 2,5 °C i 4 °C, dok Hansenov tim procjenjuje 4,5 °C, koristeći drugačiji metodološki pristup.
Ekstremne temperature nastavljaju i ove godine
Ekstremne temperature nastavile su se i u siječnju 2025., obarajući rekorde i iznenađujući znanstvenike jer su se očekivali niži temperaturni trendovi zbog hladnije faze La Niñe. Stručnjaci upozoravaju da bi ovo mogao biti nagovještaj još toplije godine nego što se predviđalo.
Hansenova grupa također tvrdi da će predviđeno ubrzano globalno zagrijavanje povećati topljenje leda u Arktiku. „Kao rezultat, do gašenja atlantske meridionalne cirkulacije prevrtanja (AMOC) vjerojatno će doći u sljedećih 20-30 godina, osim ako se ne poduzmu mjere za smanjenje globalnog zagrijavanja – što je u suprotnosti sa zaključcima IPCC-a. Ako se AMOC zaustavi, doći će do ozbiljnih problema, uključujući porast razine mora za nekoliko metara – stoga to zovemo točkom bez povratka”, napisali su znanstvenici.
Međutim, Hansen vjeruje da se to može izbjeći ako mladi ljudi slijede znanost i djeluju na vrijeme, a prema njemu mjere koje bi usporile globalno zatopljenje bile bi uvođenje poreza na ugljik i razvoj nuklearne energije.
