Postoji 12 ključnih prepreka održivosti u Hrvatskoj: Kako ih riješiti?

Otpad u Zagrebu (Foto: Goran Mehkek / CROPIX)

Recikliranje i ponovna uporaba materijala tema su panel rasprave RE(use/duce/cycle)
Reuse, reduce, recycle – od žličice preko hrane i namještaja do elektronike
na konferenciji OTPAD 360°- jučer smeće, danas problem, sutra sirovina, koju organiziraju ZGRADOnačelnik.hr i Motus media, uz programsko partnerstvo Udruge gradova.

Održivost imperativ

Održivost je imperativ svake osviještene kompanije koja želi smanjiti svoje negativne
utjecaje, ali i opstati na tržištu koje zahtjeva društvenu i okolišnu odgovornost.
Promjena paradigme prema održivim praksama unutar poslovnog okruženja nije
samo moralna obveza, već i strateška nužnost.

Kompanije prepoznaju međusobnu povezanost odgovornosti prema okolišu i ekonomske održivosti. U Hrvatskoj poduzeća sve više utkaju održivost u svoje operativno tkivo. U međuvremenu, Europska komisija je predvodnica u zagovaranju održivih poslovnih praksi te izradi politika koje daju prioritet kružnom gospodarstvu.

Ovaj model, s naglaskom na recikliranje i ponovnu upotrebu, nije samo smjernica, već je i obveza za tvrtke koje posluju unutar EU. Odražava predanost stvaranju gospodarskog krajolika koji napreduje na učinkovitom korištenju resursa, smanjenju otpada i dugoročnom upravljanju okolišem.

PROGRAM KONFERENCIJE

Dvostruka dobit

Održivost ima dvostruku korist, onu ekonomsku i ekološku. Međutim, kompleksnost
regulativa i manjak stručnog kadra u provedbi zelenih praksi, kompanijama često
onemogućuje postizanje dvostruke dobiti.

Osim altruizma, kompanije ostvaruju znatnu ekonomsku korist od integracije recikliranja i
ponovne upotrebe u svoje poslovanje. Kružno gospodarstvo, s naglaskom na sustave
zatvorene petlje, predstavlja mogućnosti uštede u nabavi sirovina i gospodarenju otpadom.

U Hrvatskoj je glavni primjer sektor turizma, okosnica gospodarstva. Sve veći broj poslovnih subjekata duž obale sve češće provodi održive prakse kako bi privukli ne samo ekološki osviještene turiste, nego i ostvarili prednosti operativnih troškova usvajanjem energetski učinkovitih tehnologija i mjera za smanjenje otpada te njegovu ponovnu upotrebu.

PRIJAVA NA KONFERENCIJU

U širem smislu, propisi i poticaji EU-a igraju ključnu ulogu u motiviranju poduzeća. Europski zeleni plan postavlja ambiciozne ciljeve za smanjenje otpada i učinkovitost resursa, potičući tvrtke da ulažu u inovativna rješenja. Ekonomske koristi proširuju se izvan pojedinačnih tvrtki, pridonoseći ukupnoj gospodarskoj otpornosti i dugoročnoj konkurentnosti Europske unije.

Ne može bez izazova

Dok je zamah prema recikliranju i ponovnoj uporabi za pohvalu, poduzeća se suočavaju s
izazovima u provedbi. U Hrvatskoj nedostatak standardiziranih propisa predstavlja prepreke, stvarajući nedosljednosti u praksi gospodarenja otpadom.

Stručnjakinja za gospodarenje otpadom upozorila građane: ‘Laž je da ćete proći jeftinije ako odvajate smeće’

Svladavanje ovog regulatornog labirinta zahtijeva ne samo predanost, već i prilagodljivost. Usklađivanje zakona i davanje jasnijih smjernica ključni su za osiguravanje jednakih uvjeta za tvrtke koje žele integrirati održivost u svoje poslovanje.

Edukacija je bitna

Unatoč tekućim kampanjama za podizanje ekološke svijesti, i dalje postoji značajan
nedostatak u edukaciji tvrtki i građana o učinkovitim praksama recikliranja. Istraživanja su
pokazala da znatnom dijelu stanovništva još nisu jasni ispravni načini sortiranja otpada, što
često dovodi do kontaminacije materijala koji se mogu reciklirati.

Brojne studije ukazuju na
to da značajan postotak kućanstava u Hrvatskoj i dalje nema adekvatno znanje o pravilnom
odvajanju materijala za recikliranje.

PRIJAVA NA KONFERENCIJU

Tvrtke se suočavaju s izazovima u usvajanju održivih praksi zbog nepostojanja odgovarajućih financijskih poticaja. U Hrvatskoj su porezne olakšice i subvencije za ekološke inicijative i dalje ograničene, što obeshrabruje poduzeća od ulaganja u ekološki prihvatljive procese.

Primjerice, brojne kompanije oklijevaju prijeći na reciklirane materijale u svojoj proizvodnoj
liniji, navodeći nedostatak državne potpore kao ključni čimbenik u svojoj odluci.
Trendovi uočeni u Hrvatskoj i EU naglašavaju transformativni pomak gdje održivost nije
periferna briga, već temeljni aspekt poslovne strategije.

U Hrvatskoj porast ekološki osviještenog konzumerizma tjera poduzeća da prihvate zelene prakse kako bi zadovoljili zahtjeve tržišta. Tvrtke prepoznaju da održivost nije samo taktika odnosa s javnošću, već ključni čimbenik u privlačenju i zadržavanju kupaca.

Brojne direktive Europske unije koje adresiraju teme kružnog gospodarstva, zelene
ekonomije odnosno tranzicije te održivih praksa, ocrtavaju sveobuhvatan okvir koji bi
poduzeća trebala slijediti u nadolazećim godinama.

Primjerice, EU Zeleni plan zajedno s financijskim poticajima i potporom istraživanju i inovacijama, ukazuje na jasnu putanju prema održivijem i otpornijem gospodarskom modelu. Poticaj prema kružnom gospodarstvu trebao bi redefinirati poslovne procese, upravljanje opskrbnim lancem i interakcije s potrošačima diljem EU-a.

Predstojeći put i izazovi kao katalizatori promjena

Put Hrvatske prema održivosti nedvojbeno je prepun izazova, ali te prepreke služe kao
katalizatori promjena. Razvoj zelenog ponašanja njezinih građana, uloga lokalnih upravljačkih struktura te složenost regulatornog krajolika zajedno oblikuju putanju čitave nacije.

Rješavanje ovih izazova zahtijeva višestruki pristup, koji ne uključuje samo promjene u
ponašanju pojedinca, već i zakonodavne reforme i inicijative koje pokreće zajednica.
Svladavanjem zamršenosti tradicije, propisa i angažmana građana, Hrvatska može uspješno prijeći put prema zelenijoj i održivijoj budućnosti.

Dok se nacija direktno suočava s ovim izazovima, sama zelena tranzicija postaje dokaz otpornosti i odlučnosti društva koje teži skladnom suživotu sa svojom okolinom.

Ključne prepreke održivosti u Hrvatskoj:

1. birokratski zahtjevi
2. nerazumijevanje samog sustava
3. infrastrukturni, politički, tehnološki i kulturološki izazovi
4. nedostatak standardiziranih propisa
5. regulatorni labirint
6. neadekvatna infrastruktura za recikliranje
7. povećani troškovi prijevoza za odlaganje otpada
8. značajan nedostatak u edukaciji tvrtki i građana o učinkovitim praksama recikliranja
9. nepostojanje odgovarajućih financijskih poticaja za tvrtke
10. porezne olakšice i subvencije za ekološke inicijative za tvrtke i dalje ograničene
11. nedostatak ulaganja u vrhunske tehnologije recikliranja
12. hitna potreba za koordiniranim naporima vlade, poslovnog sektora i građana.

OTPAD 360° – jučer smeće, danas problem, sutra sirovina koja će se održati u četvrtak, 29. veljače 2024. godine s početkom u 10:00 sati  u hotelu International (dvorana Market), Miramarska cesta 24, Zagreb. Konferencija je besplatna, uz OBVEZNU prijavu.

PRIJAVA NA KONFERENCIJU

Na panel raspravi RE(use/duce/cycle) Reuse, reduce, recycle – od žličice preko hrane inamještaja do elektronike bit će riječi o tome kako su najveće kompanije u Hrvatskoj i svijetu postale iznimno ekološki svjesne i predvodnici poticanja ekološke svijesti. Više nema plastičnih žličica, baca se sve manje hrane, od starog namještaja radi se novi, a stara elektronika udahnula je novi život modernim uređajima.

Na panelu će sudjelovati:

Predstavnik, Ministarstvo poljoprivrede

Zvonimir Majić, načelnik Sektora za gospodarenje posebnim kategorijama otpada,
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU)

Željko Teufel, član Uprave CE-ZA-R / CIOS grupa

Ivan Lukenda, direktor, Zelene tehnologije

Moderator: Dino Galinović, komunikacijski strateg i specijalist za javne
politike održivog razvoja i klimatskih promjena

Aktualne teme o otpadu provjerite u POSEBNOJ TEMI ZGRADOnačelnik-hr-a.

Konferencija OTPAD 360°- jučer smeće, danas problem, sutra sirovina (FOTO: Promo)


Komentari