U današnje vrijeme klimatskih promjena i sve češćih ekstremnih vremenskih uvjeta, gradovi širom svijeta traže inovativna rješenja kako bi poboljšali kvalitetu života svojih građana. U tom kontekstu, Grad Zagreb usvaja nove strategije održivog razvoja, a jedna od njih je korištenje kišnice za rashlađivanje grada, što predstavlja ekološki prihvatljivo i dugoročno isplativo rješenje.
Trenutno, većina kišnice u Zagrebu odlazi u kanalizacijski sustav, što može stvoriti preopterećenje odvodne mreže, osobito tijekom jakih kiša. Kada sustav ne može apsorbirati višak vode, dolazi do problema poput poplava i povećanog rizika od zagađenja vodo tokova. No, kišnica nije otpad, već vrijedan resurs koji se može pametno iskoristiti. „Kišnica je stvarno kvalitetna voda koju možete kao u gradu Beču kada je skupite s krovova kanalizirati ispod gradskih parkova, a gore ćete nasuti šljunak i onda gore ide trava. Voda koja dođe ispod šljunka hladi ljeti grad. To je Beč jako dobro napravio, meni se to jako dopalo i to sam onda predložio Gradu Zagrebu tako da ćemo te stvari raditi“, objasnio je svoju ideju predsjednik Gradske skupštine Joško Klisović.
Jedan od primjera uspješnog korištenja kišnice dolazi iz Beča, gdje se ona prikuplja s krovova, kanalizira ispod gradskih parkova i koristi za prirodno hlađenje urbanih površina. Postavljanjem slojeva šljunka ispod trave, voda se zadržava u tlu i postupno hladi okolinu, čime se smanjuje efekt urbanog toplinskog otoka. Ova metoda omogućava niže temperature u ljetnim mjesecima, što poboljšava kvalitetu života građana, smanjuje potrebu za klimatskim uređajima i čini grad otpornijim na toplinske valove.
U parku na Zrinjevcu temperatura je niža
Sličan koncept planira se implementirati i u Zagrebu. Primjerice, na Zrinjevcu je već primijećeno kako su temperature niže u dijelovima parka s gustom vegetacijom i hladom drveća. “Na samom Zrinjevcu znamo da je tamo gdje su trava i hlad drveća četiri stupnja niža temperatura nego na dijelovima Zrinjevca gdje prolazi tramvaj, gdje su zgrade i ulice. To je velika razlika, kako bi se pomalo cijeli grad hladio može se koristiti kišnica koja ide ispod parkova kako bi rashladili zemlju i vegetaciju“, pojašnjava Klisović.
Ovim projektom želi se postići da cijeli grad postane ugodniji za život, uz korištenje prirodnih resursa na učinkovit način. Osim za hlađenje, kišnica se može koristiti i u infrastrukturnim projektima, poput novog stadiona GNK Dinamo.
„Zatražio sam da u projektu za izgradnju stadiona budu elementi zelene infrastrukture, a jedan od njih će biti korištenje kišnice za zalijevanje nogometnog terena, ali i za ispiranje wc-a, pranje tribina… Za bilo koje svrhe za koje se tehnološka voda koristiti, a ne da za to koristimo pitku vodu, jer da bi došli do pitke vode, da bi je dopumpao do stadiona moraš potrošiti puno energije, a ta energija opet košta, a ta je energija opet zagađivala kada se proizvodila“, kaže Klisović. Uzimajući u obzir da proizvodnja energije često uključuje emisiju štetnih plinova, svaka ušteda u potrošnji vode također doprinosi smanjenju ekološkog otiska.
Kišnica kao resurs, a ne otpad
Osim navedenih primjera, cilj je i podići svijest građana o važnosti održivih rješenja. Kroz edukativne konferencije, radionice i informativne kampanje, potiče se primjena sličnih principa i u privatnim domovima. Prikupljanje kišnice za zalijevanje vrtova, korištenje energetski učinkovitih fasada, prozora i drugih ekoloških rješenja može doprinijeti smanjenju ukupne potrošnje resursa te stvoriti zdravije i ugodnije životno okruženje.
Iako početna ulaganja u ove projekte mogu djelovati visoko, dugoročne koristi nadmašuju početne troškove. Smanjena potrošnja vode i energije, poboljšana mikroklima u gradskim područjima i smanjenje rizika od urbanih poplava samo su neki od pozitivnih učinaka.
Održivi razvoj ne znači samo očuvanje prirodnih resursa, već i stvaranje modernog i pametnog grada u kojem građani aktivno sudjeluju u poboljšanju vlastite životne sredine.
Stoga, kroz suradnju s građanima, institucijama i urbanim planerima, Zagreb može postati primjer održivog razvoja i ekološke osviještenosti, osiguravajući bolju budućnost za generacije koje dolaze.
