Ponosni na novost u NP-u Plitvička jezera: ‘Svaka bi europska zemlja trebala to učiniti’

Uklanjanje riječne barijere (Foto: Darko Mihalić)

S europskih je rijeka u 2024. godini uklonjeno najmanje 542 riječnih barijera u 23 zemlje. Time je pokret za uklanjanje barijera Dam Removal Europe postavio novi rekord. Više od 2900 kilometara rijeka ponovno je povezano, a među njima je i 16 kilometara u Hrvatskoj.

Ojačana je time otpornost na klimatske promjene, poboljšana je sigurnost vode i hrane, a zaustavljen je gubitak prirode.

Prema izvješću Dam Removal Europe, prikazan je rastući zamah uklanjanja barijera i drugih riječnih prepreka. Po prvi je put broj ukonjenih barijera u jednoj godini veći od 500, te je dosegnuo novi rekord. To je 11 posto više od prethodnog rekorda postavljenog 2023., a čak 400 % više od prvog popisa iz 2020.

Porazne statistike su postale standard: Travanj pokazuje kako opet bilježimo ekstreme

Hrvatska se pokrenula

Svoje su prve riječne barijere uklonile četiri europske zemlje, a to su Bosna i Hercegovina, Češka, Turska i Hrvatska. “Neopisiv je uspjeh da se na popis zemalja koje su uklonile barijere prvi put upisala Hrvatska! Uklanjanja provedena u partnerstvu s Nacionalnim parkom Plitvička jezera prošle godine oslobodila su Bijelu rijeku od prepreka i omogućila njezin povratak u prirodno stanje“, rekla je Matea Jarak iz WWF-Adrije.

“Zdrave, slobodno tekuće rijeke ključne su za prilagodbu klimatskoj krizi i jačanje bioraznolikosti. Kako među rijekama naše regije ima puno onih koje su fragmentirane, moramo nastaviti uklanjati male, zastarjele barijere koje ih blokiraju i tako doprinositi novim rekordima svake godine. Svaka bi europska zemlja trebala uklanjati barijere ako zaista želimo transformirali naše rijeke i ostvarili ambiciozni cilj iz EU Uredbe o obnovi prirode.”

Više od 1,2 milijuna barijera, uključujući brane, ustave i propuste, fragmentira europske rijeke. Deseci tisuća njih su zastarjele i degradiraju vodotoke, blokirajući prirodni tok vode, sedimenta, hranjivih tvari i vrsta – čime se smanjuje otpornost i usluge ekosustava te doprinosi katastrofalnom gubitku prirode, uključujući pad populacija migratornih slatkovodnih riba u Europi za 75% od 1970. godine.

Nabujala rijeka Sava u Zagrebu (Foto: Zeljko Puhovski / CROPIX)

Finska na čelu

Prema ovom izvješću, Finska je na vrhu ljestvice s najmanje 138 uklonjenih barijera, slijede Francuska, Španjolska i Švedska. Većina uklonjenih barijera bile su zastarjele cijevi i ustave, koje se mogu ukloniti isplativo, a imaju značajan kumulativni učinak.


Uz rekordno uklanjanje barijera, 2024. je bila i godina kada je na snagu stupila EU Uredba o obnovi prirode. Među brojnim ciljevima je i ambiciozan plan obnove najmanje 25 000 kilometara fragmentiranih rijeka u slobodno tekuće stanje do 2030., prvenstveno uklanjanjem barijera.

Uklanjanje barijera bit će ključno i za ostvarenje ciljeva globalnog Slatkovodnog izazova, kojem se EU pridružila, a koji ima za cilj obnoviti 300.000 km degradiranih rijeka do 2030.

Otkriveno zašto su alergije na pelud sve gore: Sezona se produžila za čak 20 dana