Nova studija objavljena u časopisu One Earth istražuje kako su očuvanje morske bioraznolikosti i ljudsko zdravlje povezani. Rezultati sugeriraju da zaštićena morska područja mogu biti korisna i za planet i za ljude.
Vlade zemalja određuju koja područja oceana su zaštićena, a ljudske aktivnosti unutar i oko njih su ograničene. Kad vlada proglasi zaštićeno morsko područje, obično se u njemu ne smije živjeti, ribariti, graditi odmarališta, započeti uzgoj ribe ili raditi naftne bušotine. Pravila se razlikuju od mjesta do mjesta, ali ideja je omogućiti prirodi da se obnovi ograničavanjem ljudskih aktivnosti koliko god je to moguće.
S planovima za proširenje zaštite oceana u skladu s UN-ovim ciljem bioraznolikosti „30×30” (kojim se teži zaštititi 30 % svjetskog kopna i oceana do 2030. godine), važno je znati kako će to utjecati na ljude kao i na prirodu.
Povećan ulov ribe
Studiju su proveli dobrotvorna organizacija za zaštitu prirode Svjetski fond za prirodu, Harvardov institut za javno zdravlje i Dukeov morski laboratorij. Tim pod vodstvom znanstvenika za očuvanje mora Daniela Viane pregledao je sve znanstvene članke napisane od 1973. o zaštićenim morskim područjima i njihovim utjecajima na ljude.
Otkrili su da su, u 234 zaštićena morska područja širom svijeta koja su pažljivo praćena, više od 60 % pokazala poboljšanja u očuvanju prirode i dobrobiti ljudi. Studija je uključila zaštićena morska područja koja dopuštaju “održivo korištenje” kroz kontrolirane i selektivne ribolovne aktivnosti. To su metode ribolova poput korištenja udice i konopa ili zamke za ribe koje ne oštećuju osjetljiva staništa poput koraljnih grebena.
Istraživanje sugerira da u većini slučajeva ulaganje u zaštićena morska područja izravno koristi zdravlju i sredstvima za život ljudi koji žive u njihovoj blizini. Povećanje ulova ribe i drugih plodova mora, obično je izvor tih koristi. Prihodi ribara rastu, a pristup zajednice hrani iz mora je veći.
Razoran fenomen javlja se na Sredozemlju: ‘Odnosi živote kao uragan, bit će sve češći’
Očuvanje morskog života
Dobrobiti zaštite mora za ribolovne djelatnosti najveće su u malim otočnim državama koje imaju velika zaštićena morska područja, poput Bonnairea, Palaua i Cookovih Otoka, gdje je više od 95 % ulova ribe povezano s mjerama očuvanja temeljenima na područjima.
Unatoč brojnim dokazima da zaštita mora poboljšava pristup hrani iz mora, autori su otkrili iznenađujuće malo studija koje izravno mjere utjecaj na ljudsku prehranu. Samo su tri od 237 pregledanih studija proučavale kako stvaranje zaštićenih morskih područja utječe na prehranu ljudi koji žive oko njih. Samo jedna studija, u Filipinima, povezala je prehranu i zdravstvene ishode jer, kada se poboljšao pristup ribi u prehrani zbog morskog očuvanja, bilo je manje djece s usporenim rastom u okolnim zajednicama.
Postojeća mreža zaštićenih morskih područja podržava 14 % globalne opskrbe sa šest ključnih mikronutrijenata iz morskog ribolova. To se postiže zaštitom samo 8 % svjetskih oceana. Omogućavanjem obilnog rasta morskog života unutar zaštićenih područja, populacije riba u blizini se obnavljaju. Dakle, očuvanjem morskog života, zaštićena područja pomažu u održavanju zaliha riba i školjaka.
Nejasno je tko ima koristi od toga
To znači veće ulove, veći prihod od ribolova ili turizma i više hrane. Više hranjivih tvari znači bolje zdravlje. To vrijedi i za zaštićena morska područja sa strogom zonom zabrane ulova, gdje je svaki oblik ribolova zabranjen, i za ona koja dopuštaju regulirani ribolov.
U mnogim zemljama, posebno u otočnim i obalnim državama u razvoju, o plodovima mora ovise milijuni ljudi koji više od 15 % proteina dobivaju iz morskih namirnica. Znanstvenici su u istraživanju zaključili da je zaštita oceana nedovoljno zastupljena u politikama i programima za suzbijanje gladi i pothranjenosti.
Povezivanje očuvanja oceana s ljudskim zdravljem zanimljiva je ideja, ali postoje praznine u istraživanju. Nije jasno tko ima koristi kada se prihod od turizma i ribolova poveća ili hoće li povećani ulovi doći do onih kojima su najpotrebniji. Na primjer, na Maldivima više od 80 % riba s grebena konzumiraju turisti, a ne lokalno stanovništvo.
Nalazimo se pred kolapsom i ne znamo što nas čeka: ‘Ljudi diljem svijeta plaćaju strašnu cijenu’
Ne mogu utjecati na klimatske promjene
Pokušaj rješavanja pothranjenosti s pomoću zaštićenih morskih područja bit će izazovan. Mnogim zaštićenim morskim područjima ne upravlja se učinkovito. S druge strane, 77 % ulova svjetskih ribarstava dolazi iz zaliha kojima se održivo upravlja, iako imaju malo prostora za proširenje kako bi zadovoljili rastuću potražnju. Akvakultura to može omogućiti, ali taj sektor još uvijek napreduje prema održivosti.
Nažalost ključne prijetnje morskim ekosustavima, kao što su klimatske promjene, lokalna zaštita morskih staništa nije u stanju učinkovito riješiti. Ova studija unatoč tome naglašava da čovječanstvo može obnavljati prirodu umjesto da je izrabljuje.
