Početkom 2026. godine na snagu će stupiti prvi globalni sporazum o zaštiti otvorenog mora. Inače, radi se o sporazumu koji je u rujnu ove godine dosegao potrebnih 60 ratifikacija, a donijet će obvezujuća pravila za očuvanje oceanske biološke raznolikosti izvan nacionalnih granica.
Inače, cilj sporazuma je zaštititi bogata i osjetljiva staništa izvan nacionalnih voda, odnosno velika područja oceana koja proizvode oko polovice svjetskog kisika i ključna su za ublažavanje klimatskih promjena. Nažalost, spomenuta područja suočena su s prijetnjama poput onečišćenja, pretjeranog ribolova, intenzivnih istraživanja i rudarenja na velikim dubinama.
Kada je u pitanju zaštita, do sada je tek oko jedan posto otvorenih mora bilo formalno zaštićeno, a spomenutim sporazumom se otvara put znatnijem povećanju udjela zaštićenih područja.
‘Obvezuje države na čvršću zaštitu’
Inače, sporazum se odnosi na međunarodne vode izvan ekonomske zone (200 nautičkih milja) svih država, koje čine više od 60 posto površine svjetskog oceana. Obuhvaća i morsko dno i podzemne slojeve ispod njega, a izvan nacionalnih granica, što je oko polovine ukupne površine oceanskog dna.
Nadalje, za provedbu sporazuma osniva se Konferencija stranaka (COP), koja će zajedno s postojećim međunarodnim i regionalnim organizacijama upravljati njegovom primjenom. Tu će, primjerice, sudjelovati vijeća za regionalno ribarstvo i Međunarodna uprava za istraživanje morskog dna (ISA), koje uređuje pravila eventualnog dubinskog rudarenja. Glavni zaštitni alat bit će uspostava zaštićenih morskih područja (MPA) na otvorenom oceanu.
Zaključno, novi međunarodni ugovor obvezuje države na čvršću zaštitu i održivo upravljanje biološkom raznolikošću morskih voda izvan nacionalne nadležnosti. On obuhvaća više od dvije trećine svjetskog oceana i postavlja obvezujuća pravila za očuvanje i održivo korištenje oceanskog života.
Objavili ‘crnu prognozu’ koja će pogoditi cijeli svijet: ‘Gore nego prije dvije godine’
