U izvješću objavljenom ovog tjedna stručnjaci su upozorili kako je zagađenje plastikom “ozbiljna, rastuća i nedovoljno prepoznata opasnost” za zdravlje koja svijet košta najmanje 1,5 bilijuna dolara godišnje.
Pregled postojećih dokaza proveli su vodeći zdravstveni istraživači i liječnici, objavljen je dan prije početka novih pregovora u Ženevi s ciljem sklapanja prvog svjetskog sporazuma o zagađenju plastikom, piše Science alert.
“Plastika uzrokuje bolesti i smrt od djetinjstva do starosti i odgovorna je za ekonomske gubitke povezane sa zdravljem koji prelaze 1,5 bilijuna američkih dolara godišnje”, navodi se u pregledu u medicinskom časopisu The Lancet.
Gotovo svatko ih drži u hladnjaku, a u hranu puštaju opasne kemikalije: Odmah ih zamijenite
‘Molimo da prihvatite izazov’
Uspoređujući plastiku sa onečišćenjem zraka i olovom, izvješće navodi da se njezin utjecaj na zdravlje može ublažiti zakonima i politikama. Stručnjaci su pozvali delegate iz gotovo 180 zemalja okupljene u Ženevi da konačno postignu dogovor o sporazumu nakon prethodnih neuspjelih pokušaja.
Philip Landrigan, liječnik i istraživač na Boston Collegeu u Sjedinjenim Državama, upozorio je da su ranjive osobe, posebno djeca, najviše pogođene onečišćenjem plastikom. “Na nama je da odgovorimo djelovanjem”, rekao je u izjavi. “Onima koji se sastaju u Ženevi: molimo vas da prihvatite izazov i priliku pronalaska zajedničkog jezika koji će omogućiti smislenu i učinkovitu međunarodnu suradnju kao odgovor na ovu globalnu krizu,” apelirao je.
Također, istraživači su upozorili na mikroplastiku, stine komadiće plastike koji su nađeni u cijeloj prirodi, a i u ljudskim tijelima. Dok puni učinak mikroplastike na zdravlje još nije u potpunosti poznat, istraživači su oglasili uzbunu zbog potencijalnog utjecaja ove sveprisutne plastike. Količina plastike koju proizvodi svijet porasla je s dva milijuna tona 1950. na 475 milijuna tona 2022., navodi se u izvješću. Predviđa se da će se taj broj utrostručiti do 2060.
Slavonska avenija 58.
Gomila plasticnog otpada u dvoristu likvidirane tvrtke E-kolektor na Zitnjaku.
Na fotografiji: gomila plasticnog otpada.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
‘Štete će postati ozbiljnije’
Ipak, trenutno se reciklira manje od 10 posto sve plastike, dodaje se. Landrigan je rekao da je svjetska plastična “kriza” povezana s klimatskom krizom. Plastika se proizvodi od fosilnih goriva. “Nema podcjenjivanja razmjera i klimatske krize i plastične krize”, rekao je Landrigan.
“Obje danas uzrokuju bolesti, smrt i invaliditet kod desetaka tisuća ljudi, a te će štete postati ozbiljnije u nadolazećim godinama, kako se planet nastavlja zagrijavati, a proizvodnja plastike nastavlja rasti”, rekao je. Izvješće je također najavilo novi napor za praćenje utjecaja onečišćenja plastikom na zdravlje, najnoviji u seriji pod nazivom The Lancet Countdown.
Lokalne zajednice pokreću revoluciju: Električna energija izravno od susjeda
