Regionalni centar za gospodarenje otpadom (RCGO) Piškornica trebao bi s radom započeti 2027. godine, a u njega će stizati miješani komunalni otpad iz Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije. Radove na izgradnji izvodi slovenska tvrtka Kostak.
Iako dio javnosti u Koprivničko-križevačkoj županiji projekt prati s podozrenjem, zbog negativnih iskustava s Kaštjunom kod Pule, voditelj projekta Nikola Martinaga uvjerava da Piškornica neće ponoviti iste pogreške.
Kaštjun je u više navrata bio na meti inspekcija i nezadovoljnih građana zbog nesnosnog smrada i nagomilanih količina gorivog otpada koje su dosegle 28.000 tona. Martinaga pojašnjava da su tamošnji problemi nastali zbog sezonalnog opterećenja i korištenja otvorenog bioreaktorskog odlagališta, što u ljetnim mjesecima dovodi do skraćivanja procesa obrade i širenja neugodnih mirisa.
„Piškornica neće imati bioreaktorsko odlagalište nego halu za maturaciju, gdje će se otpad razgrađivati pod krovom, čime se eliminira rizik od smrada“, naglašava Martinaga.
Novi skandal s mesom u Zagrebu, kupac tvrdi: ‘Pazite što se prodaje na akciji, uvjerio sam se’
Suvremenija tehnologija
U Piškornici će se primjenjivati mehaničko-biološka obrada otpada, ali modernizirana u odnosu na postrojenja u Kaštjunu i na zagrebačkoj Marinščini. Miješani otpad će se prvo usitnjavati i izdvajati metali, a potom će se u hermetički zatvorenim boksovima sušiti do razine vlažnosti ispod 25 posto.
Nakon bio-sušenja slijedi mehanička obrada kojom se odvaja biorazgradiva frakcija, a daljnjim kompostiranjem postiže se do 95 posto razgradnje. Krajnji proizvod nalik je kompostu, no zbog mogućih onečišćenja ne smije se koristiti u poljoprivredi.
Procijedne vode čistit će se u dva stupnja – najprije u samoj Piškornici, a potom na uređaju za pročišćavanje u Koprivnici. Sustav će imati biofiltere i ispirače plinova, dok će se kvaliteta zraka stalno pratiti na lokaciji.
Manji ekološki otisak
Prema projektnim procjenama, Piškornica bi trebala smanjiti emisije CO₂ ekvivalentne uklanjanju oko 50.000 automobila s cesta u četiri županije. Također, centralizacija obrade otpada na jednoj lokaciji značajno će smanjiti ukupni ekološki utjecaj.
Samo u Koprivničko-križevačkoj županiji godišnje nastane oko 40.000 tona komunalnog otpada, odnosno gotovo 5 tona na sat.
Iz otpada će se izdvajati i gorivo visoke kalorijske vrijednosti (RDF). No, kako Hrvatska nema dovoljno energana ni potrošača poput cementara, otvoreno ostaje pitanje plasmana tog goriva. Martinaga smatra da bi Hrvatska trebala izgraditi energanu za oporabu RDF-a, najbolje u gradovima gdje se toplina i para mogu koristiti u industriji ili grijanju.
Situacija u trgovinama u nedjelju posvađala Zagrepčane: ‘Nema sile koja bi mene na to natjerala’
Trajanje 30 godina
RCGO Piškornica projektiran je za rad u trajanju od 30 godina. Početno će se godišnje odlagati 30.000 do 35.000 tona otpada, no prema EU direktivama, do 2035. odlaganje bi trebalo pasti na manje od 10 posto ukupno proizvedenog komunalnog otpada.
U sklopu centra posao bi trebalo dobiti oko 80 radnika, uključujući i one na pretovarnim stanicama.
