Morski komorač ili motar su srebrnozelene grmolike biljke koje rastu duž bočatih rubova obrađenih parcela venecijanske lagune. Inače, radi se o biljkama koje su dugo bile zanemarivane, ali bi s promjenama u poljoprivredi uskoro mogle postati ključne.
Ta je biljka pripadnica skupine izvanrednih organizama poznatih kao halofiti, biljnih vrsta koje uspijevaju u slanoj vodi. Dugo zanemarivani i nalaženi u međuprostorima odnosno slanim močvarama, obalama i rubovima laguna, halofiti premošćuju granice i ekosustava i kuhinja. No s promjenama u budućnosti poljoprivrede to bi se uskoro moglo promijeniti.
Filippo Grassi, znanstvenik iz Tidal Gardena, proučava jestivi potencijal halofita u venecijanskoj laguni. “Venecija je savršeno mjesto za to jer je okruženje koje su ljudi stoljećima mijenjali,” kaže Grassi. Tidal Garden surađuje s poljoprivrednicima i koristi biljke poput močvarne motarice (samphire), brade redovnika (agretti) i tušta, koje su se nekoć brale u prirodi, ali su s vremenom pale u zaborav, piše Guardian.
‘Poljoprivrednici misle da imaju problem’
Iako su halofiti u prošlosti bili konzumirani, mnogi ih poljoprivrednici i danas smatraju korovom. “Ako se pojavi močvarna motarica, poljoprivrednici misle da imaju problem,” kaže Grassi. Halofiti mogu preživjeti visoke koncentracije soli koje bi bile pogubne za mnoge usjeve, poput rajčica, koje ne mogu ni klijati u tolikoj slanosti.
Istraživači sa Sveučilišta u Pisi proučavaju halofite kao način za obogaćivanje tla i poboljšanje uroda. Kombinacija rajčica i morske šparoge pokazala je povećanje hranjivosti i prinosa. Istraživači predviđaju sadnju halofita uz rubove polja, što bi moglo pomoći poljoprivrednicima bez smanjenja obradivih površina.
“Poljoprivrednici sada prepoznaju problem zaslanjenosti tla,” kaže Antonella Castagna, profesorica sa Sveučilišta u Pisi. Neki poljoprivrednici već primjećuju smanjenje prinosa na poljima bliže moru, pa je rad istraživača postao važan za pronalaženje rješenja.
‘Svaki kuhar mora se prilagoditi novim uvjetima’
Tidal Garden u Veneciji uključuje kuhare, umjetnike i pjesnike kako bi podigao svijest o halofitima i stvorio potražnju za njima. Grassi objašnjava da je cilj integrirati ove biljke u svakodnevnu prehranu, koristeći ih u poznatim jelima poput pizze.
U Tunisu, gdje je klima sušnija i tlo još slanije, planira se korištenje halofita, prvenstveno kao stočne hrane. “Istražit ćemo kako ih koristiti u lokalnim jelima,” dodaje Grassi.
Venecijanska Gelateria Alaska osmislila je sorbet od samphirea, a restoran Glam Enrico Bartolini, s dvije Michelinove zvjezdice, koristi ove biljke u svojoj kuhinji. Chef Donato Ascani smatra da halofiti donose posebnu prednost zbog svog jedinstvenog okusa koji potiče iz specifičnog tla u kojem rastu. “Svaki kuhar mora se prilagoditi novim uvjetima i usjevima,” kaže Ascani.
Za njega, halofiti nisu samo hrana, već simbol povezivanja s prirodom. U svijetu koji se brzo mijenja, ove biljke postaju važan dio prilagodbe na klimatske promjene.
