Pčele su nekorisnija bića na Zemlji jer oprašuju čak 75 posto cvjetnih biljaka koje se koriste u prehrani životinja i ljudi. Njihovim izumiranjem nestala bi većina biljaka, a time i životinja – zapravo, smatra se da bi nestankom pčela izumro sav život.
Povodom Svjetskog dana pčela koji se obilježava 20. svibnja, važno je skrenuti pažnju da su pčele ozbiljno ugrožene. Pčelinje populacije u svijetu se smanjuju što postaje globalni problem jer izravno utječe na sigurnost hrane i ekosustave.
Gubitak pčelinjih staništa, upotreba pesticida, klimatske promjene, bolesti, zagađenja, globalizacija i GMO na žalost su uzele danak pa je trenutno, prema podacima UN-a i međunarodnih organizacija za očuvanje prirode više od 40 posto oprašivača, uključujući pčele, u opasnosti od izumiranja.
Vakula se oglasio o olujama koje prijete Hrvatskoj: ‘Jedno se može gotovo pa jamčiti’
Nove prijetnje pčelama
Ratovi, mikroplastika i ulična rasvjeta spadaju među nove prijetnje populaciji pčela, prema mišljenju znanstvenika. Stručnjaci za pčele sastavili su popis 12 vodećih prijetnji za oprašivače u sljedećem desetljeću, objavljen u izvješću Emerging Threats and Opportunities for Conservation of Global Pollinators (Nove prijetnje i mogućnosti za očuvanje globalnih oprašivača), koje je izradilo Sveučilište u Readingu.
Znanstvenici upozoravaju da sve veći broj ratova i sukoba u svijetu šteti pčelama. To uključuje i rat u Ukrajini, koji je prisilio zaraćene strane da uzgajaju manje usjeva, ostavljajući oprašivače bez raznovrsne hrane tijekom sezone, piše The Guardian.
Istraživači su otkrili da se čestice mikroplastike nalaze u košnicama diljem Europe, a testiranja 315 kolonija medonosnih pčela pokazala su prisutnost sintetskih materijala poput PET plastike u većini košnica. Umjetno svjetlo iz uličnih svjetiljki smanjuje broj posjeta cvijeću noćnih oprašivača za 62 %, a utvrđeno je i da zagađenje zraka utječe na njihovo preživljavanje, razmnožavanje i rast.

Antibiotici koji se koriste u poljoprivredi također su dospjeli u košnice i med. Utvrđeno je da utječu na ponašanje oprašivača, uključujući smanjenje potrage za hranom i posjeta cvjetovima.
Poziv se na zaštitu pčela, uključujući strože zakone koji ograničavaju onečišćenje antibioticima koje šteti zdravlju pčela, prelazak na električna vozila kako bi se smanjilo zagađenje zraka koje utječe na oprašivače, stvaranje staništa bogatih cvijećem unutar solarnih parkova te uzgoj usjeva s poboljšanim peludom i nektarom za bolju prehranu oprašivača.











