U pozadini sve izraženijih klimatskih promjena i promjena u korištenju zemljišta, rizici od bolesti koje prenose krpelji u stalnom su porastu, upozorava nova studija kineskih znanstvenika objavljena u uglednom časopisu Journal of Environmental Management. Istraživanje donosi do danas najopsežniji model predviđanja širenja krpelja, s naglaskom na hitnu potrebu za međusektorskim politikama koje povezuju zdravstvo, klimatsku politiku i očuvanje bioraznolikosti.
Krpelji prenose niz ozbiljnih bolesti koje pogađaju ljude i životinje, uključujući lajmsku bolest (Lyme boreliozu), anaplazmozu, babeziozu i krpeljni encefalitis. Promjene u ekosustavima, migracijama životinja i klimatskim uvjetima znatno utječu na njihovu rasprostranjenost i preživljavanje, piše Ekovjesnik.
Modeliranje je pokazalo da su trenutačno najveći rizici koncentrirani u toplim umjerenim područjima sjeverne hemisfere, posebice u Kini, Sjedinjenim Američkim Državama i dijelovima Europe. U Europi su najveće rizične površine identificirane u Francuskoj (620.000 km²) i Španjolskoj (506.000 km²), gdje i do 95 % površine pruža srednje do visoko povoljne uvjete za širenje krpelja. Slijede Njemačka, Italija, Poljska, Rumunjska, Ukrajina i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Način istraživanja
Kao ključni klimatski faktor istaknuta je količina sunčeve svjetlosti u zimskim mjesecima – osobito u siječnju. Na primjer, smeđi pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus), prisutan i u Europi, zahtijeva visoku količinu sunčeve svjetlosti tijekom zime kako bi preživio. Istovremeno, pretjerano jako ljetno sunce smanjuje prikladnost staništa.
Znanstvenici su u studiju uključili više od 70.000 zapisa o krpeljima i modelirali sadašnju i buduću prikladnost staništa za 28 ključnih vrsta krpelja prijenosnika bolesti. Analiza se temeljila na 11 okolišnih varijabli, uključujući temperaturu, oborine i svjetlost, ali i na budućim socio-ekonomskim scenarijima koji utječu na klimatske promjene, korištenje zemljišta i gustoću ljudske populacije.
Koristili su Maxent model predikcije kako bi simulirali širenje pod različitim razinama emisija stakleničkih plinova. Rezultati pokazuju da će niže emisije ograničiti prikladnost staništa, dok će veće emisije dovesti do snažnog porasta širenja krpelja i, posljedično, bolesti koje oni prenose.
U kuhinji našao rješenje za krpelje koje mnogi ne znaju: ‘Zbilje djeluje, sam je otpao’
Upozorenje za javno zdravstvo
Autori studije ističu kako bi zdravstveni sustavi trebali hitno razviti ciljan nadzor i preventivne mjere, osobito u područjima s visokom zimskom i umjerenom ljetnom pogodnosti za krpelje. Svaka vrsta krpelja različito reagira na klimatske uvjete, zbog čega je ključno lokalizirano praćenje i upravljanje populacijom krpelja. Zemlje s velikim površinama pogodnima za njihovo širenje, poput Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i Španjolske, trebale bi biti prioritet u nadolazećim strategijama javnog zdravstva i zaštite okoliša.
Istraživanje snažno podržava razvoj međusektorskih politika koje povezuju zdravlje ljudi, klimatske mjere i očuvanje bioraznolikosti, uzimajući u obzir promjene u korištenju zemljišta i dinamiku ljudske populacije. Znanstvenici apeliraju na ključno uključivanje donositelja politika, stručnjaka za zdravlje, okoliš i prostorno planiranje, s ciljem izgradnje otpornosti zajednica na nove vektorske bolesti.
Preporučuje se i edukacija stanovništva, bolji informacijski sustavi za nadzor bolesti te uređenje staništa koje će umanjiti rizik od kontakta između ljudi i zaraženih krpelja. S obzirom na rastući utjecaj klimatskih promjena na zdravlje, studija kineskih znanstvenika jasno pokazuje da krpelji nisu samo sezonska neugodnost, već sve ozbiljniji globalni javnozdravstveni izazov.
