Ovce su dugo bile simbol Kornata, no posljednjih godina suočavaju se s ozbiljnom prijetnjom – čagljevima koji su se s Dugog otoka proširili na kornatsko otočje. Ovi predatori ozbiljno ugrožavaju stada, što izaziva ogorčenje među lokalnim stočarima koji nastoje očuvati tradicionalni način života.
Jedan od njih, Jakov Šikić, svjedoči o štetama – od 200 ovaca ostalo mu je tek tridesetak. Nedavno su mu čagljevi zaklali pet janjaca u jednoj noći. Pokušao se zaštititi čuvarskim psima, ali je od toga odustao, priča u razgovoru za HRT.
Nacionalni park Kornati već neko vrijeme provodi sanitarni lov te je odstrijeljeno oko 160 čagljeva. No zbog njihove brze reprodukcije, populaciju je teško kontrolirati. U međuvremenu se broj ovaca prepolovio, a sve više stočara napušta uzgoj.
Predstavljaju ozbiljnu prijetnju bioraznolikosti
Kako bi se situacija poboljšala, Kornate je posjetila ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, najavivši podršku za obnovu stada, održavanje terena i pokrivanje tekućih troškova, uključujući i plaće.
Biologinja Agata Kovačev iz NP Kornati ističe kako čagljevi predstavljaju ozbiljnu prijetnju bioraznolikosti te kako bi bez brze i snažne reakcije mogla nestati tradicionalna stočarska praksa na Kornatima.
Zbog sve veće prijetnje koju čagljevi predstavljaju, nužno je zaštititi uzgoj ovaca na slobodnim pašnjacima. Agata Kovačev ističe kako je plan ustanove nastaviti s praćenjem brojnosti čagljeva te provoditi konkretne mjere i podržavati aktivnosti njihova uklanjanja.
Prepoznatljivi su po prodornom zavijanju
Prema podacima Hrvatske enciklopedije, čagalj – poznat i kao šakal – pripada porodici pasa i redu zvijeri. U Hrvatskoj je najčešći u Dalmaciji i na dalmatinskim otocima. Ima sivožutu dlaku, naraste do 36 cm u visinu i 76 cm u dužinu, s kitnjastim repom.
Obično živi u čoporima i najaktivniji je u sumrak i noću. Hrani se strvinama, manjim životinjama, voćem i kukcima, a prepoznatljiv je po prodornom zavijanju. Životni vijek mu je između 12 i 14 godina.
