Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) svrstala je ježeve u “gotovo ugrožene” životinje na Crvenoj listi. Populacija ježeva u većem dijelu njihovog prirodnog staništa u posljednjih deset godina pala je za čak 30 posto, što je zabrinulo znanstvenike.
Ježevi su nekoć bili česti diljem Europe, pokazalo se da im je čovjek najgori neprijatelj. Danas ih ugrožava brz razvoj gradova, posebice cesta kao i intenzivna poljoprivreda. Dolazi do cjepkanja njihovog staništa, a najveća prijetnja su im automobili.
Također pesticidi uništavaju kukce kojima se ježevi hrane, a jači pesticidi mogu ih i izravno otrovati. “Nažalost, dokazi ukazuju na zabrinjavajući i široko rasprostranjen trend pada broja jedinki. Još uvijek postoji šansa da zaustavimo izumiranje zapadnoeuropskog ježa, a cilj nam mora biti sprječavanje daljnjeg pogoršanja stanja”, komentirala je Abi Gazzard iz IUCN-a.
U prometu često stradavaju majke ježevi
“Smanjenje populacije vjerojatno neće iznenaditi prosječnu osobu. Kada se razgovara o ježevima, obično netko brzo spomene da ih jednostavno više ne viđa. Nada je da, kako ježevi postaju sve više poput dalekog sjećanja iz djetinjstva, reagiramo akcijom koja će ta sjećanja oživjeti”, izjavila je Hope Nothhelferiz Društva za sisavce za the Guardian.
Ježevi žive u brojnim zagrebačkim kvartovima, pogotovo na mjestima gdje ima puno raslinja, poput Maksimira. Međutim i zagrebački ježevi su ugroženi, na što su upozorili Zoološki vrt grada Zagreba i Sklonište za nezbrinute životinje Dumovec.
Na cestama često stradaju majke ježevi, ostavljajući mladunce koji se ne znaju sami brinuti o sebi. Ako naiđemo na naizgled napuštenog mladunca, prvo treba pričekati povratak majke ili je potražiti u blizini. Ako majka nije prisutna, potrebno je zbrinuti zdravog mladunca kako bi preživio.
Kako pomoći ježevima
Ponekad je moguće pronaći drugu ženku s mladuncima koja bi mogla prihvatiti napuštene ježiće. Ako to nije moguće, mlade ježeve treba ugrijati i hraniti. Prvi tjedan života ježiće treba hraniti svaka 2-3 sata, a zatim postupno produžavati interval između hranjenja. Ako osoba može preuzeti ovu odgovornost, preporučuje se kontaktiranje stručnjaka iz Oporavilišta za divlje životinje za potrebne savjete, sugeriraju djelatnici zagrebačkog zoo-a.
Iz Dumovca su također podijelili par savjeta kako pomoći zagrebačkim ježevima. “Ako navečer naiđete na ježa, pustite ga da nastavi svojim putem. Ježevi su noćne životinje i žive u zelenim dijelovima grada. Ako vaš pas laje na ježa, udaljite se s njim od tog mjesta. Nitko ne želi doznati kako bi prošao sraz ježevih bodljika sa zubićima vašeg psa”, napisali su u objavi na Facebook, pa opisali kako bi građani trebali postupati u situaciji kad pronađu ježeve u problemu.
“Ako ste opazili ježa koji je zapeo u ogradi, pozovite Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba. S nekoliko nježnih pokreta oslobodit će ga muke i pustiti da nastavi prema svom domu ili drugom odredištu koje mu je u planu. Ako ste pronašli ozlijeđenu ježicu s njezinim mladima, odmah ih razdvojite. U jednu kutiju stavite ježicu, a u drugu ježiće. Naime, zbog stresa nakon zadobivanja ozljede, ježica može ozlijediti, pa čak i ubiti svoje mlade”, upozoravaju.
Nove opasne životinje pristižu i u Hrvatsku: ‘Priroda je objavila rat ljudima’
Ugrožen i velik broj vrsta drveća
“Kad se ona kod nas smiri i počne se osjećati sigurno, ponovo ćemo ih spojiti. Ako naiđete na leglo ježeva i sigurni ste da im se mama ne vraća, nazovite Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba da ih preuzme. Pobrinut će se za njihovu othranu. Ako pronađeni jež djeluje iscrpljeno, ponudite mu vodu i malo mokre mačje hrane”, savjetovali su.
Crvena lista također otkriva da je 38% svjetskih vrsta drveća u riziku od izumiranja, prema prvoj globalnoj procjeni stanja drveća. Popis pokazuje da je najmanje 16.425 od 47.282 procijenjenih vrsta u opasnosti od izumiranja. Najveći postotak ugroženih stabala nalazi se na otocima, gdje su pod rizikom zbog krčenja šuma za urbani razvoj i poljoprivredu, kao i zbog invazivnih vrsta, štetnika i bolesti.
