Divlji, ilegalniji deponiji postali su svakodnevnica, gotovo pa da za njih vrijedi poznata izreka da rastu kao “gljive nakon kiše”. Odlaganje glomaznog, često i opasnog otpada je gotovo nemoguće kontrolirati ali zato je tu Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Oni su naime objavili javni poziv u kojem je gradovima i općinama te javnim ustanovama koje upravljaju zaštićenim dijelovima prirode nude sve zajedno šest milijuna eura za sufinanciranje sanacije divljih odlagališta.
Interesa će itekako biti. Prema prvim podacima koje je direktor Fonda Luka Balen otkrio Hini, u sklopu poziva za iskaz interesa koji je Fond već ranije objavio, gradovi i općine prijavili su ukupno 91 lokaciju nepropisno odloženog otpada, od kojih su 32 lokacije u državnom vlasništvu ili vlasništvu jedinica lokalne samouprave.
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković istaknula je kako je Javni poziv nastavak najavljenih mjera u okviru sveobuhvatnih aktivnosti koje Ministarstvo provodi s Fondom u cilju uklanjanja nepropisno odloženog otpada. A njega, kako smo i sami više puta pisali, ne nedostaje.
Jedinice lokalne samouprave mogu dobiti značajna sredstva
“Činimo sve kako bismo našli sustavna rješenja koja bi prevenirala, ali i što prije dovela do sanacije spornih lokacija onečišćenih otpadom”, poručila je pak na ovu temu resorna ministrica Vučković. U Fondu još kažu da su divlja odlagališta najočitiji primjer neodgovornog postupanja s otpadom te ih je potrebno sustavno uklanjati i sprječavati njihov daljnji nastanak.
Novac koji nude nije za baciti, odnosno, ne radi se baš o zanemarivim sredstvima. “Jedinice lokalne samouprave koje Fondu prijave lokacije za koje su, sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom, izdana rješenja komunalnog redara mogu dobiti do 50 posto opravdanih troškova sanacije, odnosno do maksimalno 200.000 eura po projektu”, piše u priopćenju.
Odobrena sredstva mogu se koristiti za istražne radove i kategorizaciju otpada, izradu plana uklanjanja otpada, geodetsku snimku lokacije, izvođenje sanacijskih radova na lokaciji, kao i opremu za uspostavu mjera sprječavanja ponovnog odlaganja otpada na očišćenoj lokaciji.
U procesu izmjena Zakona o gospodarenju otpadom
Situacija je itekako problematična. Kako je pokazala analiza, utvrđeno je da su 32 lokacije u vlasništvu RH, jedinica lokalne, regionalne, samouprave i javnih ustanova, 40 lokacija je u privatnom vlasništvu, a osam u mješovitom. Za 11 lokacija vlasništvo nije utvrđeno.
Ministrica Vučković je najavila da u cilju zaštite zdravlja ljudi i okoliša, kao i zaštite javnog interesa objavljuju Poziv jedinicama lokalne uprave i samouprave za dostavu podataka o lokacijama nepropisno odloženog otpada, s rokom dostave podataka do 10. ožujka.
Vučković je najavila i da će se sanaciji nelegalnog otpada pristupiti čim se za to steknu uvjeti, osigurali su potrebna sredstva, a stručnjaci Fonda vršit će kategorizaciju otpada. U tijeku su izmjene Zakona o gospodarenju otpadom usmjerene na strože uvjete dobivanja dozvola i odredbe koje bi dovele do prevencije sličnih slučajeva, a odnose se na nadzor i jaču međuresornu suradnju.
Sve ih je više u Zagrebu, ali neki skrivaju opasnost: ‘Može doći do požara’
.
