Iako je Pariški sporazum bio prvi univerzalni, pravno obvezujući globalni sporazum o klimi koji je obvezao države da ograniče globalno zagrijavanje na ispod dva stupnja Celzijevih, po mogućnosti 1,5 stupnjeva, iznad predindustrijskih razina, nedavna analiza pokazuje da postoji razlog za zabrinutost.
“Vlade, zajedno, i dalje planiraju proizvoditi više nego dvostruko više fosilnih goriva 2030. nego što bi odgovaralo ograničavanju zagrijavanja na 1,5 stupnjeva”, navedeno je u nedavno objavljenom izvješću znanstvenika.
Inače, analiza je obuhvatila 20 “zemalja velikih proizvođača fosilnih goriva koje su odgovorne za oko 80 posto globalne proizvodnje fosilnih goriva”, uključujući SAD, Njemačku i Kinu, pri čemu je pokazala da 17 od tih 20 zemalja planira povećati proizvodnju barem jednog fosilnog goriva do 2030. godine.
‘Ugrožavaju ostvarenje globalnih klimatskih ciljeva’
Prethodno navedena analiza pokazala je i da države, zajedno, planiraju čak i veću proizvodnju ugljena do 2035. te plina do 2050. nego što su predvidjele 2023. godine. Autori su upozorili da takve prognoze ugrožavaju ostvarenje globalnih klimatskih ciljeva.
“Godine 2023., vlade su formalno priznale potrebu napuštanja fosilnih goriva kako bi se ublažilo klimatske promjene, obvezu koju je jasno naglasio Međunarodni sud pravde”, upozorio je glavni autor izvješća Derik Broekhoff.
“Naše izvješće jasno pokazuje da, dok su se mnoge zemlje obvezale na tranziciju na čistu energiju, mnoge druge izgleda da se ne mogu pomaknuti s načina rada koji se temelji na fosilnim gorivima, planirajući još veću proizvodnju nego prije dvije godine”, dodao je Broekhoff.
Od posljedice klimatskih promjena umrlo 62.700 ljudi u Europi: U opasnosti starije osobe
‘Neka ovo izvješće bude upozorenje i vodič’
“Neka ovo izvješće bude upozorenje i vodič. Obnovljivi izvori energije neizbježno će sasvim istisnuti fosilna goriva, ali trebamo svjesno djelovati sada kako bismo riješili jaz na vrijeme. Sada nam treba hrabrost i solidarnost da brzo krenemo naprijed s pravednom tranzicijom”, poručila je Christiana Figueres, bivša UN-ova dužnosnica za klimu.
Zaključno, autori izvješća mišljenja su da su posebno problematične veće državne subvencije za proizvodnju ugljena i plina. Također, stručnjaci smatraju da će biti jako teško ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 stupnjeva jer bi emisije stakleničkih plinova za to trebale pasti za barem 43 posto do 2030. godine.
Nadalje, sukladno podacima Kopernika, europske službe za praćenje klimatskih promjena, prošla godina bila je prva godina otkako su počela mjerenja da je globalno zagrijavanje u prosjeku premašilo 1,5 stupnjeva.
