Ozonska rupa iznad Antarktika bila je 2024. godine manja nego u razdoblju od 2020. do 2023., objavila je u utorak Svjetska meteorološka organizacija (WMO). Prema podacima UN-ove agencije, njezine su dimenzije bile čak i ispod prosjeka zabilježenog između 1990. i 2020. godine. Vijest je objavljena povodom Međunarodnog dana zaštite ozonskog omotača.
Stručnjaci objašnjavaju kako prirodni atmosferski fenomeni uzrokuju godišnje fluktuacije u veličini ozonske rupe, no ključan razlog smanjenja leži u globalnom prestanku korištenja supstanci koje razaraju ozonski omotač. Te se kemikalije desetljećima koristile u rashladnim uređajima, pjeni za gašenje požara i sprejevima za kosu.
Prekretnica u borbi za očuvanje ozonskog sloja dogodila se 1985. godine, kada je usvojena Bečka konvencija za zaštitu ozonskog omotača, a potom i Montrealski protokol. Zahvaljujući tim međunarodnim sporazumima, do danas je ukinuto korištenje više od 99 posto reguliranih tvari poput klorofluorougljika (CFC), navodi WMO.
Lovac otkrio što se događa po Medvednici, ljudi ne znaju: ‘Svi šute o tome, a to je znak’
Oporavak do sredine stoljeća
“Očekuje se da će se ozonski omotač oporaviti na razine iz 1980-ih do sredine stoljeća”, poručila je organizacija. Analiza provedena 2022. godine predviđa potpuni oporavak nad Arktikom do 2045., a nad Antarktikom do 2066.
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres podsjetio je na važnost zajedničkog djelovanja država u zaštiti planeta:
“Prije 40 godina nacije su se okupile kako bi poduzele prvi korak u zaštiti ozonskog omotača, vođene znanošću, ujedinjene u akciji. Bečka konvencija i njezin Montrealski protokol postali su prijelomna točka multilateralnog uspjeha. Ozonski omotač danas zacjeljuje. To postignuće podsjeća nas da je napredak moguć kada nacije slušaju upozorenja znanosti.”
Slikao kako mu je iz kotača izašla žuta zmijurina: ‘Otud to u Hrvatskoj’
