Međunarodni dan planina proglasila je opća skupština UN-a 2003. godine, 11. prosinca, nakon što je Međunarodna godina planina godinu prije ukazala na potrebu stalnog osvješćivanja golemog značenja planina i održivog razvoja njihova okoliša za očuvanje kvalitetnog života stanovništva kao i zaštite prirode i okoliša.
Planinska područja u Republici Hrvatskoj čine četvrtinu teritorija te su nacionalnim zakonodavstvom određena kao područja od posebnog interesa i pod posebnom zaštitom. Izuzetno su vrijedan nacionalni prirodni kapital, prepoznatljiv u Europskoj uniji po svojoj bioraznolikosti i georaznolikosti, koji doprinosi otpornosti prema klimatskim promjenama. Po svojim prirodnim vrijednostima hrvatske su planine izrazito bogate i raznolike, planinski ekosustavi omogućavaju i podržavaju održivi razvoj lokalnog gospodarstva i time doprinose kvaliteti života lokalnih zajednica. Kako Hrvatska nema vrhova viših od 2000 metara, većina je mjesta u hrvatskim planinama razmjerno lako dostupna, što ih čini vrlo pogodnim, praktički idealnim za planinarsko posjećivanje i razvoj planinarstva, rekreacije i održivih oblika aktivnog turizma. Imajući u vidu trajno zalaganje i postignuća organiziranog djelovanja planinara i planinarskih udruga u Republici Hrvatskoj u području zaštite prirode i okoliša, a posebno zaštite planinske prirode, hrvatski planinari utvrđuju i iskazuju svoje trajno opredjeljenje za zaštitu i očuvanje hrvatskih planina.
Ljepoti hrvatskih planina posebno doprinosi činjenica da su po svojim obilježjima vrlo različite. Najviše hrvatske planine pripadaju Dinarskom gorju, tipičnom području dubokoga krša s oštrim krškim oblicima, oskudicom vode na površini, raznolikom vegetacijom i razmjerno surovom klimom. Područje Dinarida jedno je od područja s najvećom bioraznolikošću na svijetu.
Postoje razlike
Planine kontinentalne Hrvatske uglavnom su stare geološke građe, blažih nagiba, razmjerno niske te bogate površinskom vodom i bujnom vegetacijom. Hrvatske planine bogate su i endemskim vrstama, specifičnim samo za to područje. Upravo zbog specifičnosti planinskih krajobraza koji su uvjetovani geološkom prošlošću, klimatskim promjenama i geomorfološkim procesima, planinska su područja postala jedinstveno stanište za vrste koje pronalazimo samo na usko ograničenom području. Također, geolokaliteti i područja visoke georaznolikosti vrlo su česti u planinskim područjima te se očituju u planinskim strmcima, usječenim kanjonima, vrhovima i kukovima. Najznačajnija planinska područja zaštićena su kao strogi rezervati prirode, nacionalni parkovi, parkovi prirode i drugim kategorijama zaštite prirode. Zaštićena planinska područja predstavljaju ujedno područja od posebnog interesa za svaku planinarsku udrugu, piše u Deklaraciji o zaštiti i očuvanju hrvatskih planina HPS-a.
Ljepota i raznolikost hrvatskih planina, ali i rano prepoznavanje njihova značaja i vrednovanje, ujedno su i razlozi što se organizirano planinarstvo u Hrvatskoj počelo razvijati vrlo rano, još 1874., po čemu smo bili među prvima u Europi, te što su prve inicijative za zaštitu okoliša u Hrvatskoj nastale u upravo u okvirima planinarske udruge. Hrvatski planinarski savez je i danas najveća hrvatska udruga posvećena zaštiti okoliša.
Mi smo o temi zaštite planina i njenog okoliša te koliko su one i njihovo očuvanje važne upitali Davora Škrleca Pročelnika komisije za zaštitu planinske prirode pri Hrvatskom planinarskom savezu.
“Planinarska zajednica u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj obilježava 11. prosinca Međunarodni dan planina od 2003. godine kad je proglašen od Ujedinjenih naroda. Na taj dan šaljemo poruku o važnosti planina za naš ekosustav: planine su dom za 1,1 milijardu ljudi u svijetu, 6 od 20 najvažnijih poljoprivrednih kultura svoje porijeklo ima u planinama (npr. kukuruz, krumpir) i izvor su za 60-80% pitke vode u svijetu. Planine u Hrvatskoj su specifične zbog toga što gotovo polovina Hrvatske leži na karbonatnim stijenama i pod utjecajem vode i ugljikova dioksida gdje je nastao krš. Krški teren je vrlo porozan, s puno podzemnih šupljina i kanala, pa tako na Velebitu u području Crnopca imamo cijelu podzemnu mrežu kanala, jama i pećina. Takvi uvjeti omogućuju da u podzemlju imamo bogatu bioraznolikost, ali je zbog toga cijeli sustav krša izuzetno osjetljiv na sva površinska onečišćenja. U Hrvatskoj imamo i dva geoparka koje je proglasio UNESCO: geopark Papuk i geopark Biokovo-Imotska jezera, na što trebamo biti posebno ponosni”, kazao nam je Davor Škrlec iz HPS-a.
Objasnite nam koji je glavni cilj planinske organizacije u zaštiti planinarske prirode i koliko su same planine zdrave za ljude i koliko je korisno na njima provoditi vrijeme?
“Kad je prije 150 godina osnovano Hrvatsko planinarsko društvo, njihov motiv je bio istraživanje prirode, otkrivanje nepoznatog, druženje i kretanje u prirodi zbog zdravlja. Naš cilj je da ljudi i dalje to prepoznaju kao vrijednosti, ali i da planinsku prirodu zaštitimo i očuvamo za buduće generacije. U tome smo partneri s javnim ustanovama koje upravljaju zaštićenim područjima, ali i ostalim dionicima s kojima dijelimo planinsku prirodu, kao npr. lovcima, lokalnim zajednicama”, naglasio je Škrlec.
*Tekst je nastao u okviru projekta ”Zelenim koracima do zaštite okoliša” kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
